BUDIMPEŠTA Ćorić na sastanku s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine

Uz mađarskog ministra vanjskih poslova i trgovine Pétera Szijjárta, na sastanku su sudjelovali hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić.

Iz Ministarstva nadalje prenose da je ministar Ćorić izvijestio mađarskog ministra o odluci hrvatske Vlade o financiranju prve faze projekta LNG terminala na otoku Krku od 30. siječnja 2019. godine, donošenju konačne investicijske odluke od strane skupštine društva LNG Hrvatska d.o.o. i trenutnom statusu realizacije projekta. 

"Ministri su zaključili da će projekt doprinijeti diverzifikaciji dobavnih pravaca. O suradnji između dviju država na daljnjoj realizaciji projekta nastavit će se voditi razgovori", zaključuje se u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike. 

Mađarski MVP: Plin s juga unaprijedio bi energetsku sigurnost

Ranije je o sastanku dvojice ministara u priopćenju mađarskoj novinskoj agenciji MTI izvijestilo Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine Mađarske, navodeći da je na susretu ocijenjeno da bi mađarska energetska sigurnost bila unaprijeđena dobavnim plinskim pravcem s juga.

Strane su se složile da sigurnost opskrbe energijom u srednjoj Europi ostaje jedan od najvažnijih regionalnih rizika, te su stoga potvrdili svoju predanost produbljivanju mađarsko-hrvatske energetske suradnje, izvijestili su. 

U priopćenju su naveli kako bi veliki korak naprijed u odnosu na mađarsku energetsku sigurnost bio ako bi se otvorila prilika za kupnju prirodnog plina s juga.

"Gospodin Szijjártó i njegov hrvatski kolega smatraju kako je iznimno važno da je hrvatska Vlada donijela konačnu odluku o ulaganju o izgradnji LNG terminala na otoku Krku, te da se hrvatska kompresorska stanica gradi prema planiranoj dinamici, zbog čega će biti moguć dvosmjerni protok plina na mađarsko-hrvatskom interkonektoru", navodi se u priopćenju koje je prenijela mađarska novinska agencija.

Inače, hrvatska Vlada je krajem siječnja donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Prema Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terminala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.

Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.

Plinacro je pak u veljači priopćio kako se izgradnja prve kompresorske stanice u hrvatskom plinskom transportnom sustavu (KS1) odvijaju se sukladno planu te bi taj važan energetski objekt, čija se vrijednost procjenjuje na 210 milijuna kuna, mogao biti u redovnom radu do kraja godine.

Izgradnjom kompresorske stanice KS1, postojećim Plinacroovim 75 barskim plinskim transportnim sustavom, omogućit će se transport 500 milijuna prostornih metara plina godišnje iz Hrvatske u smjeru Mađarske. Nakon izgradnje plinovoda Omišalj - Zlobin, kojim će se LNG terminal na otoku Krku povezati na postojeći hrvatski plinski transportni sustav, bit će omogućen transport 1,6 milijardi kubika plina godišnje.

KS 1 bitna je i u kontekstu Inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe o povezivanju plinskih sustava, u sklopu koje je potpisan Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Mađarske, kojim je postignut dogovor o uspostavi stalnog dvosmjernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, na pravcu Donji Miholjac - Dravaszerdahely.