U bruxelleskim hodnicima se šuška o Plenkovićevim riječima: 'Ne znam tko je to pustio van'

"Ja sam hrvatski premijer s već jako puno iskustva, željan trećeg mandata", odgovorio je Plenković na pitanje novinara je li zainteresiran za neku od vodećih pozicija u EU, o čemu se u ponedjeljak navečer razgovaralo na neformalnoj večeri čelnika država članica EU-a. Čelnici država članica EU-a razgovarali su u ponedjeljak navečer na neformalnoj radnoj večeri o raspodjeli čelnih pozicija u europskim institucijama nakon europskih izbora održanih 9. lipnja.

"Plenković uopće nije govorio o rotaciji predsjednika Europske vijeća na način da bi nešto 'rezervirao' za sebe, kako su to pojedini mediji počeli krivo tumačiti. Govorio je o tome kako se demokratski izražena volja europskih birača, koja se odrazila kroz činjenicu da je EPP relativni pobjednik izbora, treba na kraju reflektirati u raspodjeli najvažnijih funkcija u EU. Radi se o pogrešnim tezama koje smo već i ranije slušali,  a uvijek bi nakon njih Plenković ostao u Hrvatskoj", rekao je izvor blizak premijeru upućen u tijek pregovora..

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je na konferenciji za novinare rekao da nije postignut konačni dogovor, ali je izrazio uvjerenje da će se uspjeti dogovoriti do formalnog samita EU-a, koji će se održati krajem sljedećeg tjedna. "Imali smo dobre razgovore, koji idu pravom smjeru, ali nismo postigli dogovor", rekao je Michel na konferenciji za novinare nakon neformalne radne večere.

FOTO: HINA/Slavko Vukadin

Tko će biti na čelu Komisije?

Razgovora se o poziciji predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika Europskog parlamenta. S obzirom na odnos snaga u Europskom vijeću, gdje EPP ima 12 predsjednika vlada, u Europskom parlamentu gdje ima 190 od 720 zastupnika, najizglednijim se čini da će kandidatkinja EPP-a Ursula von der Leyen dobiti drugi mandat na čelu Europske komisije, a Roberta Metsola ostati predsjednica Europskog parlamenta u prvoj polovici mandata ovoga parlamentarnog saziva.

Za predsjednika Europskog vijeća kristalizira se ime bivšeg portugalskog premijera Antonia Coste, iz redova socijalista, te estonske premijerke Kaje Kallas za visoku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost koja dolazi iz redova liberala. "Ovi će se razgovori nastaviti i u sljedećim danima i ukoliko dođe do konsenzusa donijet ćemo odluku na redovitom sastanku Europskog vijeća krajem sljedećeg tjedna. Ovaj današnji sastanak je bio više informativnog karaktera", rekao je Plenković novinarima po završetku sastanka.

Plenković je rekao da je on jedini uz talijansku premijerku Giorgiu Meloni bio nositelj liste svoje stranke na europskim izborima i da se to pokazalo dobrim potezom. "Mislim da smo dobro procijenili da baš ja nosim listu i na taj način dam dodatnu snagu i osiguram dva mandata više nego 2019. Po meni se ta odluka da se mobiliziramo na najvišoj razini pokazala uspješnom", rekao je Plenković.

FOTO: HINA/Slavko Vukadin

'Ne znam tko je to pustio van'

Istaknuo je da Europska pučka stranka (EPP) s obzirom na uvjerljivu pobjedu mora tražiti više nego što je dobila 2019. godine kada je imala znatno slabije izborne rezultate. Tada je EPP u Europskom vijeću imao šest ili sedam predsjednika vlada, a danas ih ima 12, uskoro možda i 13, a u Europskom parlamentu EPP je povećao broj zastupnika sa 176 na 190.

Rekao je i da se u obzir ne trebaju uzimati samo četiri funkcije u EU-u, nego da se u razmatranje uključi i tko dobiva funkcije glavnog tajnika NATO-a, glavnog tajnika Vijeća Europe i i predsjednika Europske investicijske banke. "U tom kontekstu treba vidjeti kako se reflektira volja birača na europskim izborima i kako se reflektira trenutačno stanje u vladama pojedinih država članica", rekao je Plenković, dodajući da je takva stajališta iznio na sastancima EPP-a.

Pojedini mediji su, pozivajući se na neimenovane izvore, objavili da je Plenković tražio da funkciju predsjednika Europskog vijeća prve dvije i pol godine dobije socijalist, a druge dvije i pol godine netko iz EPP-a kako se ne bi dogodilo da za dvije i pol godine stranke desnog centra ostanu samo na funkciju predsjednika Komisije. "Ne znam tko je to pustio van, ali stojim iza svega što sam rekao i mislim da je to dobro za našu političku obitelj", rekao je Plenković.

Neimenovani izbor: Govorio je načelno

Plenković je, kako se doznaje, govorio o tome da EPP, na temelju izbornih rezultata, može biti i ambiciozniji od traženja jednakog ili manjeg broja vodećih položaja kao 2019. - kada je njegova pozicija u Europskom vijeću i Europskom parlamentu bila nešto slabija nego što je danas. Jer EPP je sada bitno jači, ne samo po rezultatima izbora za Europski parlament, nego i zbog činjenice da u Europskom vijeću sjedi 12 premijera ili predsjednika iz redova pučana, što je više nego zbroj članova Vijeća iz redova socijalista, liberala i konzervativaca zajedno.

Plenković ima nekoliko tisuća razloga za 'bijeg u Bruxelles': Vjerujete li njegovom demantiju?

"Njegova glavna teza je da treba paziti da se ne dogodi da EPP, kao uvjerljivi pobjednik izbora, za dvije i pol godine, od svih ključnih funkcija, spadne jedino na predsjednika Komisije, a da ih pritom socijalisti, kao drugoplasirani, imaju više. Govorio je načelno i njegova je intervencija prilično dobro primljena među liderima u EPP-u”, rekao je izvor upućen u zbivanja.