Bruxelles bi mogao natjerati Hrvatsku na hitne promjene: 'Odluka mora biti donesena sad'

"Postoji jasno priznanje da se sigurnosno okruženje promijenilo i da je potrebno povećati troškove za obranu. Vlada raspoloženje velike hitnosti zbog mnogih događaja posljednjih dana", rekao je nakon sastanka euroskupine, tijela koje okuplja ministre financija zemalja europodručja.

Na potrebu što hitnijeg povećanja obrambenih sposobnosti Europske unije ukazao je i povjerenik za proračun Piotr Serafin. "Odluke o jačanju naših obrambenih sposobnosti ne mogu čekati do sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a. Moraju biti donesena sada", rekao je Serafin u raspravu na odboru za proračun Europskog parlamenta. Sljedeći višegodišnji proračun bit će za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Iako postoji suglasnost oko potrebe izdvajanja za obranu, još uvijek se ne zna kako to financirati. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak je u svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu najavila da će troškovi koje države članice izdvoje za obranu biti izuzeti od pravila o ograničavanju proračunskog deficita. Von der Leyen je najavila tu mjeru kako bi se oslobodio fiskalni prostor u proračunima država članica za povećano izdvajanje za obranu.

'Sljedećih tjedana ćemo izići s prijedlogom'

Riječ je o odredbi o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu koja propisuje da proračunski manjak ne smije prelaziti tri posto BDP-a i javni dug 60 BDP-a. Komisija je tu odredbu koristila i za vrijeme pandemije Covida-19 kako bi omogućila državama članicama da kroz veći proračunski manjak financiraju mjere za pomoć poduzećima i građanima. "U prethodnim izvanrednim krizama, osnažili smo države članice s dodatnim fiskalnim prostorom aktiviranjem klauzule o odstupanju. Jednostavno rečeno, omogućili smo državama članicama da znatno povećaju javne investicije povezano s krizom", rekla je von der Leyen.

"Vjerujem da smo sada u još jednom kriznom razdoblju koje zahtijeva sličan pristup. Zbog toga mogu najaviti da ću predložiti aktiviranje odstupne klauzule za ulaganja u obranu. To će omogućiti državama članicama da značajno povećaju svoje obrambene izdatke", rekla je von der Leyen. Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da se u Komisiji još razmišlja hoće li se koristiti opća odredba o odstupanju ili nacionalna, "koja bi mogla biti prikladnija za sadašnje okolnosti". "Još uvijek se radi na modalitetima i sljedećih tjedana ćemo izići s prijedlogom", rekao je Dombrovskis.

Europski čelnici pozvali su u ponedjeljak na izvanrednom sastanku u Parizu na povećanje potrošnje za obranu, ali su ostali podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu za potporu provedbi mogućeg mirovnog sporazuma.  Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez europskih saveznika i Kijeva, koji bi trebali početi u utorak u Saudijskoj Arabiji.

FOTO: EPA/Teresa Suarez

'Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi'

Europski čelnici ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u pogledu Ukrajine, Rusije i europske obrane i moraju se suočiti s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati učiniti više za sigurnost Ukrajine. Britanski premijer Keir Starmer, koji je uoči sastanka u Parizu rekao da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer je rekao da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi europske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Rekao je također da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao poslati.

Mirovne snage povećale bi izglede za izravan sukob s Rusijom, a bile bi i teret za europske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog naoružavanja Ukrajine i desetljeća relativnog mira. Pitanje je i kako bi neke europske zemlje to platile. Starmerovo zauzimanje za mirovne snage izazvalo je podjele između sudionika sastanka u Parizu. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je također da se bez mirovnog sporazuma ne može govoriti o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini.  Rekao je i da europska proračunska pravila ne bi smjela blokirati povećanje potrošnje za obranu preko dva posto BDP-a.

Treba li Hrvatska vojska ipak ići u Ukrajinu: Hoćemo li se pridružiti Britancima i Šveđanima?

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda. "Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom i s tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije", rekla je, po izvorima.  Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu. "Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi", rekla je.