Britanska kompanija najavila investicijsku tužbu protiv Slovenije, traže dozvolu za vađenje plina u Prekmurju

Postojeća koncesija za iskorištavanje bušotina kod Petišovaca, na sjeveru zemlje, koju imaju britanska kompanija, sa sjedištem u Londonu, i njen slovenski partner Geoenergo, istječe kroz dvije godine i tvrtke namjeravaju tražiti njeno produženje. 

No upravni je sud nedavno odbio njihov zahtjev da se poništi odluka državnog regulatora, Agencije za okoliš (ARSO),  prema kojoj je za fracking tehnologiju stimulacije starih bušotina potrebno  prethodno izvesti studiju utjecaja na okoliš i podzemne vode, dok bi korištenje bušotina klasičnim načinom bilo neisplativo.

Budući da Slovenija definitivnu odluku o dopuštenosti frackinga nakon niza godina još nije donijela, što investitori drže nerazumnim i smatraju otezanjem na njihovu štetu, oni su se odlučili na tužbu protiv države pred ad-hoc arbitražom ako ne dođe do sporazumnog dogovora u roku od tri mjeseca, navodi RTV Slovenija, javni rtv-servis. Očekuju odštetu od 50 milijuna eura.

Arbitraža je u investicijskim sporovima dug i vrlo skup postupak u kojemu bi Slovenija mogla izgubiti spor, kako se to dogodilo u slučaju spora oko neisporučene struje iz nuklearke Krško koji je svojevremeno bila pokrenula Hrvatska, pred sudom za investicijske sporove u Washingtonu, kad je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) temeljem odluke tog suda bilo isplaćeno 42 milijuna eura, navodi RTV Slovenija.

Investitori navode da se je plin iz starih bušotina, kojih je u Prekmurju preko stotinu, počeo eksploatirati još 1943. godine, da od tada nije bilo nikakvih značajnijih negativnih posljedica na okoliš, te da ih neće biti niti zbog frackinga. Slovenske udruge za zaštitu okoliša, poput udruge

"Prijatelji Zemlje", traže pak potpunu zabranu fracking tehnologije i nasuprot tome tvrde da bi posljedice mogle biti značajne, prenose slovenski mediji.

Odluka o obveznoj studiji utjecaja na okoliš prije frackinga donesena je u vrijeme bivše vlade Mire Cerara, dok se sadašnja vlada Janeza Janše zalaže za  smanjivanje utjecaja nevladinih organizacija kao stranaka u postupku, za deregulaciju pri odobravanju licenci i poticanje stranih investicija, kako bi se ublažile posljedice koronakrize, navode slovenski mediji.