Božinović u Bruxellesu: Jačanjem granične policije suzbijamo mreže krijumčara

Posebno zanimljiva bila je rasprava o jačanju buduće suradnje po pitanju sigurnosti i migracija s državama jugoistočne Europe, a koja se spominje u novoj Strategiji proširenja Europske komisije objavljenoj prošlog mjeseca. Predviđene su posebne mjere jačanja suradnje u borbi protiv terorizma, suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizacije te jačanje nadzora granice. Hrvatska je podržala izgradnju sigurnosnih i pravosudnih kapaciteta u svim državama jugoistočne Europe s obzirom da se radi o važnim pretpostavkama za jačanje policijske i pravosudne suradnje u suzbijanju svih sigurnosnih izazova, posebice izazova migracija. 

"Uz sve napore koje Hrvatska ulaže u nadzor svoje vanjske granice naglasio sam važnost nadzora granice i potrebu jačanja kapaciteta granične policije naših susjednih zemalja radi učinkovitijeg sprječavanja pokušaja nezakonitog prelaska granice, ali i potrebu dosljedne provedbe sporazuma o readmisiji. Hrvatska je samo od početka ove godine imala 43 slučajeva krijumčarenja migranata s 47 uhićenih počinitelja", rekao je Božinović na sastanku te istaknuo važnost što skorijeg  zaključivanja statusnih sporazuma koji bi omogućili raspoređivanje osoblja Europske granične i obalne straže na granicama naših susjednih država. 

Na Vijeću se također razgovaralo o suradnji agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova (Europola, Europske granične i obalne straže, Cepola, Eurojusta i Interpola) s misijama i operacija Zajedničke sigurnosne i obrambene politike. 

"Danas smo načelno podržali pokretanje pilot projekta kojim će se uspostaviti kriminalističko obavještajni centar u operaciji EUNAVFOR MED Sophia za prikupljanje i obradu podataka o mrežama krijumčara migranata, ljudi i oružja na južnom Mediteranu koje bi se dostavljale Europolu i drugim agencijama EU-a", kazao je Božinović i dodao kako MUP u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno radi na ponovnom upućivanju policijskih službenika u misije EU što nije bio slučaj zadnjih nekoliko godina. 

Bilo je govora i o provedbi Direktive o PNR-u s obzirom da se približava rok za njezinu zakonodavnu i operativnu primjenu koji je postavila Europska komisija 25. svibnja ove godine. 

"Hrvatska je ostvarila značajan napredak u pravovremenom transponiranju Direktive u nacionalno zakonodavstvo, provela postupak javne nabave za IT sustav koji će omogućiti operativnu razmjenu podataka sa zračnim prijevoznicima kao i državama članicama RU-a i Europolom", rekao je Božinović te dodao kako je MUP obavio sastanak i sa zračnim prijevoznicima, a u tijeku je i uspostava Odjela za informacije o putnicima, tzv. PIU jedinice, u Službi kriminalističko-obavještajne analitike. Upravo je ovog tjedna Nacrt zakona kojim se Direktiva o PNR-u prenosi u nacionalno zakonodavstvo predstavljen u Hrvatskom saboru te bi se u dva čitanja trebao usvojiti do kraja ovoga mjeseca ili početkom travnja. 

Božinović je o detaljima provedbe Direktive o PNR-u razgovarao na neformalnom sastanku Vijeća u Sofiji s povjerenikom Kingom kada je dogovoren i njegov skori posjet Hrvatskoj.

Tijekom zaključne rasprave na Vijeću razgovaralo se o napretku koji je ostvaren u razmjeni informacija i radu agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova, a koji je u suradnji s državama članicama kao i trećim državama poput SAD-a, Kanade i dr. znatno poboljšan nakon terorističkih napada u Europi.

Prije početka Vijeća ministar Božinović sastao se s izvršnim direktorom Frontexa Fabricom Leggerijem na kojemu je raspravljena mogućnost jačanja operativne suradnje Frontexa, Hrvatske i država jugoistočne Europe u području nadzora granica i upravljanju migracijama.