Božinović nakon postignutog dogovora: Neće sam dolazak na teritorij EU značiti da netko može ostvariti pravo na azil

"Ova rasprava pokazuje da je pitanje migracija jedno od politički najosjetljivijih pitanja u ovom trenutku u Europi", izjavio je nakon sastanka hrvatski  ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministri su usvojili zajedničko stajalište o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela pakta o migracijama i azilu o čemu su zemlje članice godinama bezuspješno pregovarale.

Riječ je o pregovaračkoj poziciji na temelju koje će Vijeće EU-a pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona. Cilj je završiti cijeli zakonodavni paket do kraja prve polovice sljedeće godine.

Umjesto obvezujućih kvota za raspodjelu migranata koji pristižu u EU kako bi se rasteretilo države na vanjskim granicama, a na što neke zemlje srednje i istočne Europe nikako nisu pristajale, uvodi se obvezujuća solidarnost. Ta solidarnost je fleksibilna, one države koje ne žele primati migrante morat će financijski ili na neki drugi način pridonositi zajedničkim naporima na upravljanju migracijama.

Predviđena je i brza obrada zahtjeva za azilom na vanjskim granicama EU-a i povratak onih kojih nemaju pravo na azil u zemlje njihova podrijetla ili u zemlje tranzita pod uvjetom da se te zemlje smatraju sigurnima.

Božinović je rekao da je u četvrtak u Luxembourgu potpisao s direktorom granične agencije Frontex sporazum o vraćanju nezakonitih migranata.

"Frontex će biti jedna od glavnih poluga za sve članice EU-a kada je u pitanju povratak onih koji ne udovoljavaju kriterijima za međunarodnu zaštitu u zemlje iz kojih su došli. To ne uključuje samo zemlje podrijetla nego i sigurne treće zemlje", rekao je Božinović.

Božinović dodaje da je Hrvatska uvijek govorila da treba razlikovati migrante od izbjeglica. "Legitimno je biti migrant, međutim da bi netko ostvario prava kao migrant o tome se treba pitati i one koji migrante primaju", rekao je.

Ministar Božinović kaže da će se po novim pravilima biti jasni kriteriji po kojima će netko moći tražiti međunarodnu zaštitu, jer se to dosad provodilo po više različitih propisa.

Sada predstoje pregovori s Europskim parlamentom u postupku trijaloga i ako se cijeli paket usvoji počet će se provoditi dvije godine nakon usvajanja, dakle negdje 2026.

Božinović kaže da s ovim neće prestati migracije, da će one uvijek biti tu, ali da je bitno da se one odvijaju na način koji štiti interese Europske unije i onih kojima je stvarno potrebna međunarodna zaštita. S ovim uredbama ako se usvoje bit će puno teže manipulirati i zloupotrebljavati migracije i one bi mogle biti faktor odvraćanja.

"Neće sam dolazak na teritorij Europske unije značiti da netko može ostvariti pravo na azil", kaže Božinović.