Božinović: Izbjeglička kriza jedan od tri izazova koje je rat donio Europskoj uniji

"EU je suočen s tri glavna izazova koje je donio rat: energetska sigurnost, povećana izdvajanja za obranu  i izbjeglička kriza”, rekao je Božinović nakon izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a posvećenog zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine.

Do sada je u Europsku uniju iz Ukrajine došlo 3,8 milijuna ljudi, najveći dio u Poljsku zatim u ostale susjedne zemlje, a još je oko šest do sedam milijuna ljudi interno raseljeno u Ukrajini, tako da je teško govoriti o konačnom broju izbjeglica koje će EU trebati zbrinuti.

Božinović kaže da je Hrvatska, u koju je do sada došlo oko 11 tisuća ukrajinskih izbjeglica, od samog početka uspostavila strukturirani sustav koji dobro funkcionira, što je vidljivo i iz činjenice da u Hrvatskoj nema slučajeva da izbjeglica spavaju po kolodvorima ili parkovima, što se može vidjeti u drugim članicama.

Hrvatska kao i druge članice računa na pomoć u zbrinjavanju izbjeglica iz europskog proračuna, ali ta su sredstva ograničena i sigurno će trebati iznaći dodatna sredstva.

“Ovo nije regularna izbjeglička kriza nego događaj bez presedana i nema segmenta društva koji neće morati dati svoj doprinos, a to uključuje i različite modele financiranja kroz europske fondove”, kaže Božinović.

Hrvatska barata s izračunom da bi 25 eura dnevno po osobi bilo dovoljno za pokrivanje troškova.

Hrvatska izbjegava govoriti o nekom maksimalnom broju izbjeglica koje bi bila spremna primiti iako je deklarirala da je spremna zbrinuti 20 tisuća ljudi. “O konačnim brojevima odlučuju oni koji su pokrenuli rat, a njihove izjave ne daju razloga za optimizam”, rekao je Božinović.

Istaknuo je da sustav koji je Hrvatska uspostavila dobro funkcionira, upućen je javni poziv svima koji mogu pomoći po pitanju smještaja. Cilj je da se ti ljudi disperziraju po cijeloj Hrvatskoj, a ne da se grupiraju u nekoliko većih gradova.

Već je pola od 11 tisuća koji su došli u Hrvatsku dobilo iskaznice nositelja prava na privremenu zaštitu i oni će moći odmah početi raditi ako postoji interes poslodavaca.

“To je naš interes, ali i interes izbjeglica jer je rad najbolja terapija, pogotovo u uvjetima izbjeglištva”, kaže Božinović, dodajući da su većina izbjeglica žene i da je to pitanje usko povezano i sa zbrinjavanjem djece u školama i vrtićima.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zauzela se za ravnomjerniju raspodjelu izbjeglica, ali dužnosnici EU-a su rekli da neće biti obvezujućih kvota, navodeći da bi to moglo ugroziti jedinstvo EU-a.

Povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson upozorila je da potrebno provjeravati sve one koji dolaze na granicu pokupiti izbjeglice kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudima ili seksualno izrabljivanje.