Borzan upozorila na zabrinjavajuću činjenicu: 'Građani se zato sve više okreću Europi'

Na konferenciji za novinare Borzan je kazala kako su, prema istraživanjima, među temama, za koje hrvatski građani žele da ih riješavaju EU i Europski parlament, gospodarstvo i radna mjesta, stanovanje, zdravstvo, zaštita okoliša i obrazovanje. Podsjeća kako je u ovom mandatu Europskog parlamenta napravljen niz koraka u segmentu gospodarstva.

To podrazumijeva direktivu o jednakim plaćama muškaraca i žena, minimalnu plaći, ili direktive o radnicima koji rade na digitalnim platformama, kojih je svake godine sve više i gdje je bila potrebna EU regulacija, jer nacionalne razine nisu na to adekvatno odgovorile. U budućnosti smo opredijeljeni do 2030. godine povećati ukupnu zaposlenost u EU na 78 posto, što je kod nas za 12 posto više i bit će vrlo izazovno.

Kroz niz zakona i inicijativa s EU razine na tome da 80 posto radnika bude obuhvaćeno kolektivnim ugovorima, što znači sigurnije radno mjesto, poručila je Borzan. Upozorava da u Hrvatskoj cijene nekretnina i dalje imaju trend rasta, dok u ostatku EU ide prema laganoj stagnaciji, pa je iznimno važno pravodobno djelovati, jer se tijekom povijesti pokazalo da je "divljanje cijena nekretnina usko povezano s velikim nadolazećim krizama".

FOTO: HINA/Igor Vučković

'Hrvatska u zadnje dvije godine...'

Ono što EU tu može napraviti je socijalna i održiva izgradnja, jer se povećanjem broja održivih nekretnina i stanova stabilizira tržište, a tu govorim o financijskim potporama, koje EU može dati svakoj državi članici, kazala je Borzan. Iako je zdravstvo u nadležnosti država članica Borzan navodi da se, prema istraživanjima javnog mnijenja, hrvatski građani i po tom pitanju okreću prema Europskoj uniji. Smatra kako to potvrđuje činjenicu, koja se ponavlja u istraživanjima, da hrvatski građani daleko više vjeruju EU institucijama, nego hrvatskim, i da se ljudi, svjesni da Vlada neadekvatno riješava probleme hrvatskog zdravstva, traže određenu potporu od EU.

Upozorila je kako je Hrvatska u zadnje dvije godine skočila s četvrtog na drugo mjesto po broju smrtnosti od karcinoma, i jedino je Mađarska gora od nas, a u vrhu smo što se tiče pretilosti, konzumacije alkohola i cigareta. Kada se analiziraju ekonomski i zdravstveni pokazatelji Borzan ističe kako je Hrvatska na vrhu ljestvica u onim kategorijama, u kojima to ne bi trebala biti, a na dnu onih, tamo gdje bi trebala biti na vrhu.

Borzan upozorila na sve češću pojavu 'šrinkflacije' i 'skimpflacije': Europu pozvana na zabrane

U ekonomskim pitanjima smo na dnu, a kada govorimo o lošem stanju u zdravstvu, tu smo na vrhu, napominje Borzan. Stoga ćemo u idućem mandatu, kao oni koji su se dokazali u Europskom parlamentu, uzeti u u prvi plan ove prioritete građana, i nastojati svojim radom dati doprnos kako bi Hrvatska dobila što više pomoći od EU, i kako bi na kraju slijedećeg mandata ovi pokazatelji bili obrnuti, istaknula je Borzan.