IZVJEŠĆE EK

BiH i Makedonija u žalosnoj situaciji, dok balkanske zemlje napreduju

Autor

Direktno.hr

08.10.2014. u 17:04
Ispiši članak

Dio zemalja zapadnog Balkana ostvario je napredak tijekom protekle godine u ispunjavanju uvjeta za europske integracije, osim Bosne i Hercegovine koja je u potpunom zastoju i u nešto manjoj mjeri Makedonije, proizlazi iz izvješća o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, koje je Komisija objavila u srijedu.

Komisija u svom izvješću navodi kako Bosna i Hercegovina nije prevladala zastoj u procesu europskih integracija, a „uzrok za tu žalosnu situaciju leži uglavnom u nedostatku kolektivne političke volje u vodstvu zemlje".

Komisija se osvrće i na socijalne prosvjede u BiH početkom ove godine i ističe da rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana treba biti prioritet za sve razine vlasti, posebice visoke nezaposlenosti mladih, zatim pomoć onima kojima je najpotrebnija, posebice nakon poplova u svibnju ove godine.

I dalje neriješeno pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, predstavlja kršenje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

Zemlji također nedostaje učinkovit mehanizam koordinacije za pitanja povezana s europskim integracijama. U vezi s tim je i nemogućost donošenja sektorskih strategija, primjerice za promet, energiju ili okoliš, a to je uvjet za pomoć u tim područjima.

Srbija mora biti fokusirana na vladavinu prava

Komisija zaključuje da Srbija u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije, ali ističe da i dalje mora biti fokusirana na vladavinu prava, uključujući slobodu izražavanja, reformu javne uprave i ekonomsko upravljanje.

Od Srbije se traži da nastavi s regionalnim suradnjom, posebice proces normalizacije odnosa s Kosovom.

Komisija diplomatski oprezno upozorava Srbiju da se treba početi usklađivati sa stajalištima EU-om, ne spominjući izrijekom potrebu da se pridruži sankcijama protiv Rusije ili da odustane od plinovoda Južni tok.

Crna Gora također u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije, a Komisija zamjera na kašnjenju u donošenju nekih reformi.

Komisija je Crnoj Gori u poglavljima koji se odnose na vladavinu prava postavila 84 mjerila, a od brzine kojom će ispunjavati ta mjerila ovisit će dinamika ukupnih pristupnih pregovora.

Od Podgorice se traže uvjerljivi rezultati u istraživanju, progonu i procesuiranju slučajeva korupcije, uključujući i onu na visokoj razini.

Komisija također traži nastavak istrage i procesuiranje slučajeva nasilja protiv novinara te od vlade traži da nastavi javno promicati i podupirati slobodu medija i da izbjegava izjave koje mogu biti shvaćene kao zastrašivanje.

Crna Gora također treba pojačati zaštitu populacije s različitim seksualnim orijentacijama.

Makedonija napravila i korak unatrag

Komisija predlaže šestu godinu za redom da se s Makedonijom otvore pristupni pregovori, ali zbog protivljenja Grčke nema pomaka u tom pitanju.

Istodobno, Komisija uočava da je Makedonija u nekim stvarima napravila korak natrag tijekom protekle godine.

Komisija izražava zabrinutost zbog rastuće konfliktne političke kulture u zemlji te poziva vlast i oporbu da osiguraju da se političke rasprave vode u prvom redu u parlamentu. Također postoji zabrinutost zbog rastuće politizacije državnih institucija i vladine kontrole nad medijima, selektivnog pravosuđa.

Pohvala kosovskim vlastima

Kosovo ove je godine parafiralo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nalazi se na početku europskih integracija.

Komisija pohvaljuje kosovske vlasti zbog načina i brzine na koji su vođeni pregovori o SSP-u, a traži praktični rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanje neovisnost pravosuđa.

Od kosovske vlade se očekuje reforma izbornog sustava i javne uprave kako bi građani imali pristup slobodnim medijima i da ne budu diskriminirani bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.

Komisija također od vlade očekuje potporu dijaloga sa Srbijom i provedbu dosad postignutih dogovora u tom dijalogu.

Napredak i za Albaniju

Albanija je ove godine napravila veliki napredak stjecanjem statusa kandidata za članstvo na temelju postignutog napretka u reformama.

I od Albanije se očekuju sveobuhvatne reforme javne uprave, pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanje zaštite temeljnih prava. Također se traži konstruktivan dijalog između vlasti i oporbe.

Turska, koja vodi pristupne pregovore od 2005. i koja iz više razloga idu jako sporo, napravila je niz pozitivnih koraka, ali i mjera koje izazivaju zabrinutost.

Tijekom protekle godine Turska je, među inim, prihvatila zakon o provedbi paketa o demokratizciji, uključujući akcijski plan za sprječavanje kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima.

S druge strane, usvojeni su zakoni koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, premještanje i otpušanje sudaca i tužitelja. Zabrinutost izaziva i zabrana društvenih mreža, što je odbacio turski ustavni sud.

Komisija kaže da je politička klima u Turskoj vrlo polarizirana pa su neki zakoni, od kojih su neki ključni za tursku demokaciju, doneseni bez odgovarajuće rasprave u parlamentu i bez konzultacija s civilnim društvom.

Ovo je posljednje izvješće o napretku Barrosove komisije. Novi predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je da tijekom njegova mandata do 2019. godine nijedna zemlja nema izgleda pridružiti se EU-u.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.