Bienkowska: Ključan je daljnji razvoj jedinstvenog europskog tržišta

"Dugoročno gledano, temelji europske budućnosti leže u razvoju jedinstvenog europskog tržišta. Danas i u mojoj Poljskoj ima mnogo onih koji ne razumiju što je jedinstveno tržište, a mislim da je razvoj tog tržišta krucijalan za Europu u sljedećih pet godina", navela je Bienkowska na skupu u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, istaknula je, mora se istovremeno provoditi na dvije razine, na nacionalnoj i na europskoj, s tim da je za mala i srednja poduzeća važnija nacionalna razina.

Kako ističe, Europska unija po pitanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva može mnogo napraviti u pristupu financijama, otvaranju tržišta  i razvoju poslovnih vještina.

Iako, kako je kazala, u Europskoj uniji ima dosta novca za razvoj malog i srednjeg poduzetništva koji se distribuira kroz razne kanale, otežani pristup kapitalu zajednički je problem gotovo svih država Unije.

"Mnoga europska poduzeća u potragu za novcem odlaze u SAD, a to bi se u budućnosti moralo promijeniti. Ne želimo da se većina europskih kompanija financira u SAD-u, a sve ide prema tome", kazala je Bienkowska. 

Navela je kako je slaba fleksibilnost rada, a socijalna nefleksibilnost predstavlja opći europski problem koji tjera industriju iz Europe, a ne visoke plaće.

Naglasila je kako je i sada za 70 posto roba Europska unija jedinstveno tržište, odnosno da je lako ponuditi robu, ali mnoge se zemlje zatvaraju kod prekogranične ponude usluga.

U cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, navodi Bienkowska, gospodarstvo se ne bi svo smjelo temeljiti na sektoru usluga dok se istovremeno zanemaruje industrija, malo i srednje poduzetništvo.

"Kompanije žele da ih nitko ne ometa dok rade, a s druge strane država želi svoje poreze. Moramo surađivati na nacionalnoj, poduzetničkoj i eurospkoj razini, bit ćemo snažniji i konkurentniji, ali samo ako shvatimo da je iza nas tržište od 500 milijuna ljudi", zaključila je povjerenica Bienkowska.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naveo je da je dugogodišnja gospodarska kriza uzela mnogo toga, ali se Hrvatska polako kreće prema naprijed, a rast joj se temelji na rastu industrijske proizvodnje.

Istaknuo je kako hrvatski poduzetnici imaju što ponuditi europskom tržištu.

Ponovio je da je tijekom 2014., a u odnosu na 2013., u malom i srednjem poduzetništvu otvoreno 23 tisuće novih radnih mjesta.

Maras je naveo kako će  se i dalje ići u smanjivanje parafiskalnih nameta, sljedeće godine za novih 300 milijuna kuna i da će se raditi na poboljšanju mogućnosti izvora financiranja za male i srednje poduzetnike.

Kritičan prema stanju u kojem se nalaze domaći obrtnici i poduzetnici bio je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, koji je kazao kako je u posljednje dvije godine ugašeno 2160 aktivnih obrta, a da se u posljednjih sedam godina njihov broj smanjio za četvrtinu.

Ukazao je i na problem prenormiranosti, kazavši da "od šume propisa ne vidimo drvo", ali i na nemogućnost naplate te enormni broj blokada i ovrha pod kojima su obrtnici i poduzetnici. 

Požalio se i na nedostatne izvore financiranja kao i na administrativne prepreke.

Zbog čestih izmjena poreznih i inih propisa, naveo je Ranogajec, nitko ne želi investirati u Hrvatsku.

HOK će od sljedeće vlade tražiti poticajni zakonodavni okvir te da se porezni zakoni ne mijenjaju najmanje pet godina. Isto tako, tražit će i uklanjanje poslovnih barijera. 

I za zamjenika direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernarda Jakelića regulatorna nestabilnost, česte izmjene zakona, odnosno normativna inflacija su među najvećim problemima s kojima se susreću obrtnici i poduzetnici. 

Poduzetnike uz ostalo guše, istaknuo je Jakelić, i brojni parafiskalni nameti te dugotrajni sudski postupci.

"Hrvatska je privatizacija bila pogubna za ovdašnju industriju", rekao je savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori Davorko Vidović.  

Prema njemu, Hrvatska je doživjela apsolutnu deindustrijalizaciju, drastično smanjenje broja zaposlenih.

Sada, kazao je Vidović, na burzi nezaposlenih ima 100 tisuća ljudi koji su nekada pripadali industrijskom sektoru, a što se nije moglo nadoknaditi radnim mjestima u sektoru usluga.