Božo Repe

Bez partizana nas ne bi bilo, sada to mazohistički odbacujemo

Autor

Direktno.hr

Slovenski povjesničar Božo Repe objavio je knjigu o događajima u Sloveniji od 1941. do 1945. godine kojom nastoji dokazati da bez partizanskog otpora okupatorima ne bi bilo ni današnje samostalne Slovenije.
02.07.2015. u 13:05
Ispiši članak

Knjiga "S puškom i knjigom" koju je napisao Božo Repe, profesor suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, posredni je odgovor na sve prisutnije teorije prema kojima su lažne tvrdnje da su u Drugom svjetskom ratu stvoreni temelji za osmostaljenje Slovenije 1991. i da je riječ o "partizanskom mitu" jer je rat obilježila "bratoubilačka" borba slovenskih domobrana i partizana koji su navodno pod krinkom narodno-oslobodilačke borbe izvodili revolucionarno nasilje, želeći stvoriti "sovjetsku Sloveniju" u okviru komunističke Jugoslavije.

"Narodno-oslobodilačka borba bio je najveći boj za opstanak Slovenaca kao naroda, sada to nekako mazohistički odbacujemo", kazao je Repe na predstavljanju svoje knjige koju je izdala izdavačka kuća "Cankarjeva založba".

Bogato ilustrirana i dokumentirana studija izdana je povodom 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom.

Naslovom Repe aludira na značenje koje su partizani davali nacionalnoj svijesti i opstanku slovenske kulture, u uvjetima kad je dio zemlje u tzv. Ljubljanskoj provinciji trpio teror talijanskog okupatora kojemu su se pridružili domobrani, dok je u istočnim dijelovima anektiranim Njemačkoj provođen "etnocid" s germanizacijom i iseljavanjem nacionalno svjesnih i deportacijama u logore, a 80.000 Slovenaca prisilno mobilizirano u Wehrmacht.

Prema podacima iz knjige, u četiri ratne godine život je izgubilo 6,6 posto domicilnog slovenskog stanovništva, a autor smatra da treba cijeniti tu žrtvu koja je zaslužna da su Slovenci pobjedu u Drugom svjetskom ratu iznijeli vlastitim snagama i s tim samopouzdanjem i na osnovama partizanske borbe 1991. godine stvorili samostalnu državu.

Povjesničar Repe tvrdi da je knjigom želio staviti "stvari na svoje mjesto" jer mu se čini da se polemikama o prošlosti i karakteru partizanske borbe Slovenija sve više uvrštava među države koje su u ratu oslobađali drugi jer nisu imale autohtone pokrete otpora i da to stvara dezorijentaciju i zanemaruje dostojanstvo naroda.

"Danas se sve rasprave vrte oko bratoubilačkog rata", kaže Repe, dodajući da su stvari mnogo kompleksnije i da je knjigom htio pokazati da je slovenski partizanski otpor bio izuzetan i spriječio nestajanje Slovenaca kao naroda.

U Sloveniji su zadnjih godina, pa i među povjesničarima mlađih generacija, prisutne teze da povijest Drugog svjetskog rata na području Slovenije treba "iznova" napisati. Tome su osobito doprinijela otkrića masovnih grobnica iz vremena poraća, kao što su Tezno, Huda jama, Kočevski rog i drugih oko 600 stratišta na kojima su uglavnom završili protivnici novih vlasti nakon pobjede 1945. godine, ne samo vojnici nego i civili.

Većina politike zauzima se za put "nacionalnog pomirenja" nasljednika domobrana i partizana iako se to ponekad čini teškim, ali lijeve stranke odbacuju "revizionističko prekrajanje povijesti" i tvrde da bi se oni koji i danas simpatiziraju s "poraženom stranom" morali "pomiriti s povijesnim činjenicama", ne pokušavati rehabilitirati suradnike okupatora.

Oporbeni čelnik i bivši premijer Janez Janša često izjavljuje da je za pomirenje neophodno srušiti "partizanski" mit da su osnove za slovensko osamostaljenje u Drugom svjetskom ratu zaslužni komunistički partizani. Janša je nedavno u razgovoru za Slovensku televiziju na tu temu kazao da je u međusobnim borbama slovenskih partizana i domobrana koje su partizani nazvali suradnicima okupatora iako su se borili protiv komunističke opresije poginulo više ljudi nego što su partizani za vrijeme rata ubili Nijemaca i Talijana i da su partizani spalili više slovenskih sela nego Nijemci.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.