vezani stanovnicima

Berlin se nada blagoj reakciji Ankare, Turska podsjeća Nijemce na holokaust

Autor

Direktno.hr

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u četvrtak je izrazio nadu da Turska neće "pretjerati" u reakcijama na rezoluciju donjeg doma njemačkog parlamenta kojom se stradavanje Armenaca od strane osmanskih snaga tijekom Prvog svjetskog rata proglašava genocidom, a Turska je odmah podsjetila Berlin na vrijeme holokausta.
02.06.2016. u 20:53
Ispiši članak

"To je jedna potpuno neovisna odluka Bundestaga. Kao što se i očekivalo, Turska je na nju reagirala, a ja se nadam da ćemo u nadolazećim danima i tjednima uspjeti izbjeći pretjerane reakcije", priopćio je ministar koji se nalazi u posjetu Argentini.

Steinmeier, koji je prije glasovanja u Bundestagu izrazio skepsu prema koristi takve rezolucije, podsjetio je da je Njemačka, s tri milijuna stanovnika turskog podrijetla, "vrlo vezana uz Tursku", dodavši da želi uložiti više napora kako Armenija i Turska "ne bi više govorile jedna o drugoj, već jedna s drugom".

Armenci procjenjuju da je 1,5 milijun pripadnika njihova naroda sustavno ubijeno potkraj Osmanskog carstva, a mnogi povjesničari i više od dvadeset zemalja, među njima Francuska, Italija i Rusija, priznali su genocid. Turska tvrdi da je bila riječ o građanskom ratu koji je pratila glad, u kojemu je poginulo od 300.000 do 500.000 Armenaca i isto toliko Turaka te također niječe da je postojala organizirana kampanja da ih se istrijebi ili da su postojale takve zapovijedi osmanskih vlasti.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je kazao da će rezolucija "ozbiljno naštetiti tursko-njemačkim odnosima", a ministar pravosuđa Bekir Bozdag je Njemačkoj poručio da se usredotoči na svoju ulogu u zločinima iz Drugog svjetskog rata.

"Spaljivali ste Židove u pećima, a turski narod optužujete za genocid i klevetate ga. Zagledajte se u svoju vlastitu povijest", kazao je Bozdag.

Neki od članova vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) su one koji su podržali rezoluciju u Bundestagu nazvali "Hitlerovim unucima".

U raspravi koja je prethodila glasovanju predsjednik Bundestaga Norbert Lammert iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) ustvrdio je kako njemački parlament ne želi biti ni povjesničarska radna skupina niti sud, ali da isto tako ne želi izbjegavati osjetljive teme.

"I to prije svega u pitanjima u kojima nekadašnje njemačko carstvo snosi dio odgovornosti", rekao je Lammert aludirajući time na savezništvo Carske Njemačke i Osmanskog carstva tijekom Prvog svjetskog rata, a predsjednik stranke Zelenih Cem Oezdemir, koji je turskog porijekla, istaknuo je važnost ove rezolucije kako bi se napokon uklonile povijesne nepravde i otvorio put pomirenju.

Zastupnik stranke Ljevica Gregor Gysi rekao je kako je došlo vrijeme konačno ove povijesne događaje nazvati pravim imenom te da to "nije bilo ništa drugo nego genocid nad Armencima, Aramejcima i pripadnicima ostalih kršćanskih manjina".

On je istodobno kritizirao činjenicu da prilikom današnjeg glasovanja o rezoluciji, koju su predložili vladajuća demokršćanska Unije CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) te oporbena stranka Zeleni, nisu nazočili visoki predstavnici njemačke vlade.

Ispričavši se zauzetošću glasovanju u Bundestagu nisu nazočili ni kancelarka Angela Merkel niti njezin zamjenik Sigmar Gabriel kao ni ministar vanjskih poslova Steinmeier.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.