Austrija uvela restrikcije prema migrantima, Slovenija već reagirala

"O tome će vlada odlučivati u četvrtak, a jedna od mogućnosti je i određivanje limita za prijem migranata iz Hrvatske. Morat ćemo se prilagoditi onome što radi Austrija", kazao je Erjavec, dodavši da je slovenska vlada u stalnim kontaktima s austrijskom.

Mjerama koje je prihvatila u srijedu austrijska vlada je odlučila da će ubuduće iz Slovenije primati samo izbjeglice kojima se može utvrditi identitet, one koji namjeravaju azil zatražiti u Austriji ili Njemačkoj i ljude bez kriminalne prošlosti ili koji ne predstavljaju sigurnosni rizik, a limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. godine, na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije.

U zemlju Austrija neće puštati ekonomske migrante nego samo izbjeglice iz ugroženih regija.

Mjere će se u punoj mjeri početi primjenjivati od idućeg mjeseca, a odvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata počelo je već danas.

Nešto poslije 12 sati na austrijsku stranu graničnog prijelaza Šentilj/Spielfeld puštena je prva skupina migranata koji u Austriju ulaze po novim pravilima, uz oštriji nadzor prtljage i kontrolu dokumenata, a na prijelazu je i veći broj pripadnika policije nego do sada, dok granicu u blizini čuvaju i pripadnici austrijskih oružanih snaga.

Nakon današnjeg savjetovanja austrijske vlade i pokrajinskih vlasti u Beču, dogovoreno je da će se u zemlju propuštati samo migranti i izbjeglice koji azil namjeravaju zatražiti u Njemačkoj ili Austriji, dok će ostali biti odbijeni, odnosno vraćeni u Sloveniju.

Glasnogovornik  austrijske policije Fritza Grundnig kazao je kako danas u Spielfeldu imaju najavljen dolazak 500 migranata, dok će najveći dnevni priljev biti tisuću, a sa slovenskom je stranom dogovoren prelazak izbjeglica u skupinama po 50 ljudi.

Njima se pregledava osobna prtljaga, pokušaju se identificirati na osnovi dokumenata koje imaju i pita ih se koji im je krajnji cilj.

Nakon prelaska granice, upućuuju se na detaljnu graničnu  kontrolu, gdje im se pogledaju dokumenti koje imaju, izvrši provjera identiteta te se na kraju odluči koji će li biti primljeni ili vraćeni u Sloveniju.

Austrijska vlada odlučila je da će ove godine zaprimiti najviše 37.500 zahtjeva za azil, a do sredine 2019. godine ukupno 127.500, a njihov ukupan broj ne smije prijeći 1,5 posto ukupnog stanovništva.

Slovenija planira iste mjere na granici s Hrvatskom 

Više je slovenskih visokih dužnsnika, uključujući i premijera Miru Cerara, zadnjih dana izjavilo kako će Slovenija u ovisnosti od novih austrijskih mjera prema migrantima i izbjeglicama iste mjere odmah proporcionalno primijeniti i na granici s Hrvatrskom kako bi se migracijski val u Europu smanjio i zauustavio, a postoji i zabrinutost da bi se Slovenija mogla pretvoriti za "džep" u kojemu bi ostale tisuće migranata čiji ulazak Austrija ne odobri ili ih vrati.

Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar odbacila je u srijedu u parlamentu optužbe oporbe desnog centra da je sama kriva za nastalu sitiaciju kojom države sjevernije od nje Sloveniju "de facto" izbacuju iz Schengenskog prostora, ustvrdivši da su schengenska pravila po kojima u zemlje Schengena ne mogu ući osobe iz trećih država bez dokumenata i schengenske vize bila predviđena za normalno stanje, a ne izvanrednu situacju kao što je izbjeglička kriza koju treba rješavati zajedničkim naporima. Naglasila je da je u nastaloj situaciji Slovenija dobro upravljala migracijskim valom, uvažavajući pravila koliko se to moglo te je također istaknula da rješenje za smanjivanje izbjegličkog poriljeva treba tražiti na europskoj razini i u suradnji s državama na balkanskoj ruti, osobito Hrvatskom.

Oporba desnog centra navodi da je premijer Cerar na vrijeme trebao podići žičanu ogradu prema Hrvatskoj, u isto vrijeme kad je to učinio mađarski premijer Viktor Orban, te zahtijeva da Slovenija i formalno zatraži članstvo u Višegradskoj skupini zemalja koje se protive izbjegličkim kvotama.

Cerar će se u petak na Brdu kod Kranja na zajedničkoj sjednici dviju vlada, koja je već lani dogovorena, sastati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Iako je u središtu razgovora gospodarska suradnja i investicije, vjeruje se da će oni razgovarati i o rješavanju europske izbjegličke krize.