RJEŠAVANJE KLJUČNIH PROBLEMA
EU podržava revitalizaciju povijesnih građevina kroz model javno-privatnog partnerstva
Velik broj napuštenih i zanemarenih povijesnih građevina, nedostatak financijskih sredstava za njihovu obnovu i revitalizaciju, loša javna percepcija javno-privatnog partnerstva (JPP) te veliko nepovjerenje koje privatni sektor ima prema javnome i obratno - ključni su problemi s kojima se susreće većina zemalja srednje Europe.
Ograničena javna sredstva (nacionalna, ali i EU) za revitalizaciju kulturne baštine potaknula su pronalaženje novih načina financiranja te uključivanje privatnog sektora i ekspertize kroz model javno-privatnog partnerstva (JPP).
Danas je javno-privatno partnerstvo (JPP) poželjna praksa u većini europskih zemalja, posebice za razvoj infrastrukturnih projekata te pružanje kvalitetnijih javnih usluga. Neke zemlje poput Velike Britanije, Nizozemske, Australije i SAD-a pokazale su se uspješnima u provedbi takvih projekata, no to su, prije svega, zemlje koje posjeduju stručni kadar, zakonodavni i institucionalni okvir JPP-a i povoljnu poduzetničku klimu koja olakšava njegovu implementaciju.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Hrvatska se, baš kao i većina ostalih tranzicijskih zemalja, bori s lošom percepcijom JPP-a zbog nekih prethodno loše osmišljenih projekata. Općenito, javna je percepcija da projekti JPP-a donose štetu javnom, odnosno pogoduju privatnom sektoru zbog čega je i izuzetno nizak stupanj povjerenja u poštivanje ugovora, bilo od strane javnog, bilo privatnog sektora. Stoga je u Hrvatskoj u Registru JPP-a svega 34 što odobrenih i ugovorenih projekata, odnosno onih s namjerom provedbe uglavnom vezanih na sektor obrazovanja (škole), prometa i energetske učinkovitosti, dok je iz područja kulture dosad ugovoren samo jedan projekt, rekonstrukcija Županijske palače u Varaždinu.
Uz to, Hrvatski državni arhiv, odnosno Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu već su dulje vrijeme na popisu projekata s namjerom provedbe. Sveukupno, danas je u Hrvatskoj 16 projekata u operativnoj fazi ukupne vrijednosti od 338 milijuna €.
Jedan od dodatnih razloga koji utječu na broj sklopljenih projekata JPP-a jest i percepcija kompliciranosti postupaka koje je potrebno provesti da bi se oni ugovorili. Hrvatska, međutim ima vrlo dobro riješen zakonodavni okvir kao podlogu za sklapanje JPP-a te stručni kadar koji pruža podršku pri sklapanju takvih ugovora kroz Agenciju za investicije i konkurentnost, a korist koju JPP donosi u usporedbi s tradicionalnim pristupom je daleko veća - kako za javnog, tako i za privatnog partnera te za sam predmet ugovora.
Kulturna baština osobito teško nalazi financiranje za skupu obnovu i održavanje pa je JPP jedan od mogućih modela koji bi mogao doprinijeti tom cilju.
Institut za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu te Grad Buzet hrvatski su partneri u projektu RESTAURA (Revitalising Historic Buildings through Public-Private Partnership Schemes / Revitalizacija povijesnih građevina kroz model javno-privatnog partnerstva) koji pruža priliku za promjenu na tom području. Financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj Interreg Središnja Europa, projekt okuplja četiri zemlje središnje Europe: Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Hrvatsku, te ima za cilj identificirati, testirati, evaluirati i promovirati dobre primjere prakse javno-privatnog partnerstva (JPP) u revitalizaciji povijesnih gradova i građevina.
Očekivani rezultati projekta su strategije i akcijski planovi, alati, pilot akcije i radionice za javnu upravu koja planira renovirati i dati konkretnu namjenu povijesnim građevinama koristeći model JPP-a u Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Kroz projekt, koji je s provedbom započeo 2016. godine priprema se dokumentacija za buzetsku palaču Bigatto koja bi se u budućnosti mogla pridružiti ugovorenim projektima JPP-a.
Također, izrađen je izvještaj o stanju JPP-a u sve četiri zemlje uz niz alata koji će olakšati sklapanje JPP-a u projektima revitalizacije baštine (npr. priručnik o JPP-u, Helpdesk za JPP, web alat za JPP itd.). Na redu je serija radionica primarno namijenjenih jedinicama lokalne samouprave koje će se održavati u Zagrebu, Karlovcu, Buzetu i Bjelovaru u periodu od 15. listopada do 12. studenoga 2018. godine. Predviđene radionice su prilika da se, u ovoj godini obilježavanja Europske godine kulturne baštine ukaže na važnost i značaj upravljanja kulturnom baštinom te predstave alternativni modeli financiranja iste.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.