Erdogan i Putin razgovarali telefonom, glavne teme su im plinsko čvorište i žitni koridor

Odnosi s Turskom, koja je članica NATO-a, za Rusiju su ključni u vrijeme kada zapad zbog ruske agresije na Ukrajinu uvodi Moskvi nove i nove krugove sankcija kojima se Ankara nije pridružila i održava dobre odnose sa zapadom i Rusijom.

Turska ne prihvaća rusko pripojenje četiriju ukrajinskih regija i to smatra "teškim kršenjem" međunarodnog prava te je posredovala uz Ujedinjene narode u postizanju rusko-ukrajinskog dogovora o izvozu žitarica kojih su dvije zemlje najveći proizvođači.

"Predsjednik Erdogan izrazio je iskrenu želju za okončanjem rusko-ukrajinskog rata čim prije moguće", objavilo je tursko predsjedništvo. 

Ankara i Moskva mogle bi početi izvoziti druge prehrambene proizvode i robu kroz crnomorski žitni koridor, objavio je Erdoganov ured.

Plinsko čvorište u Turskoj

Rusija je pozvala UN da pritisne zapad da ukine neke sankcije kako bi se Moskvi omogućio slobodan izvoz gnojiva i poljoprivrednih proizvoda, a što je dio sporazuma o izvozu iz crnomorskih luka koji nije primijenjen. 

"Sporazum je složen i zahtijeva uklanjanje zapreka za relevantne isporuke iz Rusije zemljama kojima je ta roba najpotrebnija", priopćio je Kremlj.

Dvije zemlje su razgovarale i o inicijativi za stvaranje baze u Turskoj iz koje bi se izvozio ruski prirodni plin. 

To bi značilo preusmjeriti zalihe iz ruskih plinovoda Sjeverni tok u Europu. Plinovodi su oštećeni u eksplozijama u rujnu. Erdogan je podržao taj koncept.

"Istaknuta je posebna važnost zajedničkih energetskih projekata, prvenstveno u plinskoj industriji", priopćio je Kremlj.

Šef Gazproma Aleksej Miller prošli je tjedan razgovarao s Erdoganom u Istanbulu. 

Borci YPG-a u Siriji, trn u oku Ankare

Erdogan je Putinu kazao kako smatra da je potrebno "očistiti" sjevernu Siriju od kurdskih snaga.

"Prioritet je da se od terorista očisti područje duž granice, na daljini od najmanje 30 km i u skladu sa sporazumom iz Sočija 2019. godine", rekao je Erdogan, misleći pritom na kurdske borce iz Jedinica narodne zaštite (YPG) u sjevernoj Siriji, stoji u priopćenju turskog predsjedništva.

Šef turske države od studenoga prijeti da će pokrenuti kopnenu vojnu operaciju u sjevernoj Siriji da bi odbio borce YPG-a koje Ankara optužuje i smatra odgovornima za napad 13. studenoga u Istanbulu u kojem je ubijeno šest ljudi.

Kurdske snage negiraju bilo kakvu umiješanost u napad.

Sporazumom između Ankare i Moskve iz 2019. godine okončana je još jedna turska ofenziva te je bilo obećano da će se oformiti "sigurna zona" od 30 km, koja će štititi Tursku od potencijalnih napada sa sirijskog teritorija.

Sporazum, koji je sadržavao slične uvjete, odvojeno su 2019. godine sklopili Ankara i Washington.

Turska predbacuje Rusiji, ali i Sjedinjenim Državama da ne poštuje spomenute sporazume, kao i da nisu uspjeli udaljiti YPG s turskih granica.

Turska je 20. studenoga pokrenula seriju zračnih napada na položaje kurdskih boraca u sjeveroistočnoj Siriji. Kurdske borce naziva "teroristima".

U ovoj regiji, koju drže Sirijske demokratske snage (SDF, kojima dominiraju Kurdi), raspoređeno je nekoliko stotina vojnika međunarodne koalicije.

Oni vode borbu protiv džihadističke skupine Islamske države (IS) koja je iz svojih uporišta u Siriji protjerana 2019. godine. 

I Moskva i Washington izrazili su protivljenje mogućem turskom kopnenom upadu u sjevernu Siriju.