europska komisija

Ekonomska klima u Hrvatskoj ponovno blago poboljšana u studenom

Autor

mn/h

Ekonomska klima u Hrvatskoj ponovo je blago poboljšana u studenom, poduprta boljim raspoloženjem u uslužnom i građevinskom sektoru, dok su na razini Europske unije i eurozone očekivanja u industriji dosegnula najvišu razinu otkada Europska komisija izračunava taj pokazatelj, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje.

29.11.2017. u 12:26
Ispiši članak

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u studenom na 117,6 bodova, sa 116,9 bodova u listopadu, izračunali su u Europskoj komisiji. Time je prema kraju godine ponovo krenuo ulaznom putanjom, nakon zamjetnog pogoršanja na kraju trećeg tromjesečja.

Najviše je u predzadnjem mjesecu u godini poboljšano raspoloženje u uslužnom sektoru, za 1,3 boda, na 20,9 bodova. Zamjetno je poboljšanje zabilježeno i u građevinskom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 1,1 bod, na 4,9 bodova.

Blago pojačani optimizam iskazali su i potrošači, što se očitovalo u rastu indeksa za 0,8 bodova, na minus 16,4 boda.

U maloprodaji i industriji raspoloženje se nije značajnije promijenilo u odnosu na listopad. Tako je indeks koji iskazuje očekivanja u maloprodajnom sektoru porastao za 0,3 boda, na 13,7 bodova. U industriji oslabio je za 0,1 bod, na 10,4 boda.

Optimizam u industriji EU i eurozone na rekordno visokoj razini

Na razini Europske unije ekonomska je klima u studenom bila gotovo nepromijenjena u odnosu na listopad, uz vrijednost indeksa od 114,3 boda.

U eurozoni zabilježeno je blago poboljšanje, iskazano u rastu odgovarajućeg indeksa za pola boda, na 114,6 bodova.

Pritom su očekivanja u industriji EU i eurozone nakon vrlo blagog poboljšanja u odnosu na prethodni mjesec dosegnula najvišu razinu otkada u EK prate taj pokazatelj. U EU vrijednost indeksa koji mjeri očekivanja u industriji dosegnula je rekordan 8,1 bod a uvećana je za 0,3 boda u odnosu na listopad.

U eurozoni iznosila je rekordna 8,2 boda a uvećana za 0,2 boda u odnosu na listopad.

Suprotno rezultatima u Hrvatskoj, najizrazitije su u EU pogoršana očekivanja u uslužnom i građevinskom sektoru EU, iskazana u padu odgovarajućih indeksa za 1,7 odnosno 1,3 boda. 

Najveće je poboljšanje zabilježeno u sektoru maloprodaje, čiji je indeks porastao za 1,7 bodova. Skromno su poboljšana i očekivanja potrošača na razini Unije, iskazana u rastu indeksa za 0,9 bodova.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u eurozoni britanski je ESI u studenom pao za 1,5 bodova u odnosu na prethodni mjesec. U Poljskoj su očekivanja blago poboljšana, te je ESI porastao za 0,7 bodova, pokazuje istraživanje EK.

U eurozoni najveće pogoršanje klime u maloprodaji

Među pojedinim sektorima u eurozoni najviše su u studenom pogoršana očekivanja u maloprodaji, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda u odnosu na listopad.

Najizrazitije je poboljšanje zabilježeno među potrošačima i u građevinskom sektoru, čiji su indeksi porasli za po 1,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje istraživanje EK.

U uslužnom sektoru očekivanja su ostala gotovo na razini prethodnog mjeseca.

U Komisiji ističu i da su poslodavci u maloprodaji i industriji eurozone znatno podigli procjene o planiranom zapošljavanju, te su odgovarajući pokazatelji dosegnuli najvišu razinu u više od 30 godina.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najsnažnije je porastao ESI u Francuskoj, za 1,9 bodova. Osjetno skromniji rast zabilježen je u Francuskoj, za 0,6 bodova. U Italiji i Njemačkoj njegova je vrijednost ostala gotovo nepromijenjena, navode u EK.

U odvojenom je izvješću EK objavila da je indeks poslovne klime (BCI) u eurozoni u studenom blago porastao u odnosu na prethodni mjesec, za 0,05 bodova, na 1,49 bodova, odražavajući blago poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju i njihova očekivanja proizvodnje za predstojeće razdoblje, posebno u pogledu izvoznih narudžbi.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.