Dvogodišnja djevojčica umrla nakon što je pokupila rijedak virus od goluba

Liječnici još uvijek ne znaju kako se dijetem koje se borilo s leukemijom, zarazilo virusom, ali pretpostavljaju da je došlo u dodir s ptičjim izmetom ili nekom drugom tekućinom koju je golub izlučio.

Panika među stručnjacima: Novi soj svinjske gripe prešao na ljude, traže se kontakti

Djevojčica, čiji identite nije otkriven, umrla je nakon što je na nju prešao virus s goluba, no liječnici i dalje nisu sigurni kako se to dogodilo. Smatra se da je riječ o tek petoj ljudskoj žrtvi, kako su je nazvali u Australjii, Newcastletske bolesti, koja je otkriveno još 1926. godine. Riječ je o soju virusa koji inače uzrokuje niz smrtonosnih simptoma kod ptice poput iskrivljenih vratova i drhtanja krila.

Umjesto samo konjuktivitisa, djevojčica je umrla

Ipak, ovakva reakcija na virus nije uobičajena za ljude koji inače, nakon što se dođu u kontakt s virusom, najčešće dobiju tek konjiktivitis.

Djevojčica je primljena u bolnicu Prince of Wales u Randwicku u Novom Južnom Walesu nakon što je tri tjedna patila od simptoma sličnih prehladi, mučnine i povraćanja. Završila je svoj drugi ciklus kemoterapije samo šest tjedana ranije. Liječnici su rekli da nije nedavno putovala niti došla u kontakt s kućnim ljubimcima ili bolesnim članovima obitelji. Tijekom sljedeća četiri dana stanje joj se pogoršalo nakon što je pretrpjela niz epileptičnih napadaja, piše Daily Mail.

Foto: Unsplash

Dobila je antivirusne lijekove, antibiotike i lijekove protiv napadaja kako bi joj se pomoglo u liječenju otekline mozga, ali stanje joj se nije popravljalo. Umrla je gotovo mjesec dana nakon što je primljena na liječenje i nakon što liječnici nisu uspjeli zaustaviti daljnje odumiranje moždanog tkiva. Pišući za časopisu Emerging Infectious Diseases, liječnici su tvrdili da je njezinu smrt "najvjerojatnije uzrokovao encefalitis" nakon infekcije virusom APMV-1. Testovi su pokazali da je virus sličan uzorcima koji su ranije uzeti od golubova.

Što je Newcastletska bolest?

Newcastleska bolest, nazvana po gradu u kojem je prvi put identificirana 1926., jedan je od najčešćih i vrlo zaraznih virusa koji se šire među divljim i domaćim pticama diljem svijeta. Zaraženi golubovi mogu pretrpjeti dramatičan gubitak težine, proizvoditi zeleni izmet, a vrlo često hodaju u krug, što često znači da ne mogu letjeti, i nerado se kreću.

Prvi dokumentirani slučaj infekcije APMV-1 kod ljudi prijavljen je 1942. u Australiji. Globalno je prijavljeno oko 485 slučajeva zaraze kod ljudi, a više od polovice zabilježeno je u Velikoj Britaniji. Do sada su zabilježena četiri smrtna slučaja ljudi, svi uzrokovani sojem APMV-1, u Nizozemskoj, Sjedinjenim Državama, Kini i Francuskoj.