Đurić traži prekid komunikacije s bošnjačkim dužnosnicima

Đurić je zatražio da se prekine komunicirati s načelnikom općine Srebrenica Ćamilom Durakovićem i s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, ocijenivši da službeno Sarajevo stoji iza ponašanja Durakovića čije je izjave nazvao "šovinističkim divljanjem", izvijestila je Radio-televizija Srbije.

Reagirajući na poruku Durakovića da "dolazak dužnosnika iz Srbije na komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici ne bi imao nikakvog smisla sve dok ta država ne prizna karakter i razmjere zločina koji je počinjen nad Bošnjacima u srpnju 1995." kada je vojska bosanskih Srba ubila oko 8000 Bošnjaka, Đurić je rekao da tim izjavama Sarajevo "gazi i ponižava ne samo interese Srbije, nego i čitavog srpskog naroda".

"Naravno da to smišljeno radi službeno Sarajevo i da iza toga stoji nitko drugi do Bakir Izetbegović i njegovo okruženje, koje nije u stanju i ne može voditi bilo kakvu politiku osim politike rata i sukoba", ocijenio je Đurić, rekavši kako je "Vučićeva pružena ruka prilika da u nju pljunu, da uvrijede srpski narod, da pozovu na nastavak rata drugim sredstvima".

"Zato sa takvim ljudima kao što je Izetbegović, kao što je Duraković, nema i ne može biti razgovora", naglasio je Đurić i najavio da će zbog toga tražiti hitnu sjednicu Predsjedništva SNS-a.

Vođa naprednjaka i mandatar za sastav buduće vlade Vučić nije se u međuvremenu očitovao o ovom prijedlogu potpredsjednika stranke na čijem je čelu.

Duraković je izjavio kako je jedinstveno stajalište organizacijskog odbora da nitko od srbijanskih dužnosnika ne treba biti pozvan niti će biti dobro došao na komemoraciju sve dok vlasti u Beogradu ne odluče priznati sudski potvrđenu činjenicu kako je tamo počinjen genocid nad Bošnjacima.

Komentirajući tu izjavu Izetbegović je rekao da njegova odluka "ne bi bila takva" da ga je Duraković pitao, ali da obitelji žrtava imaju pravo tako odlučiti.

U memorijalnom kompleksu u Potočarima kao i svake godine i ovog će 11. srpnja biti upriličena komemoracija žrtvama genocida iz 1995. uz pokop posmrtnih ostataka više od stotinu žrtva čija su tijela nakon rata nađena u masovnim grobnicama.