Đukanović predložio raspuštanje crnogorskog parlamenta: Nisam stekao dojam da postoji jasna većina koja bi bila u stanju formirati Vladu

Lekića je za mandatara predložila većina zastupnika u parlamentu Crne Gore iz stranaka koje su formirale vlast nakon sto su na izborima u kolovozu 2020. godine porazile Mila Đukanovića i njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS). 

Lekić je zastupnik stranke "Demos", koja ima samo jednog zastupnika, a u koaliciji je s Demokratima, koji su uz još dvije koalicije odnijeli pobjedu na parlamentarnim izborima.  

U obrazloženju odluke Đukanović je naveo kako nije "stekao dojam da postoji jasna većina koja bi bila u stanju formirati vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na financijskom, gospodarskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu" aludirajući na činjenicu da nije dobio 41 potpis potpore predloženom mandataru.

Đukanović j posebno istaknuo problem na sigurnosnom planu, s obzirom na aktualnu krizu u Europi, izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja, kako ističe, ima nesumnjive implikacije na sigurnost Zapadnog Balkana.

Stoga, kako je naveo, smatra najboljim rješenjem situacije skraćenje mandata parlamenta i što skorije održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora.

Po ustavu, trideset dana od pada vlade predsjednik mora dobiti prijedlog za mandatara, a ako ga ne dobije predlaže raspuštanje parlamenta i sazivanje novih izbora.

Prijedlog predsjednika Crne Gore morat će dobiti podršku većine zastupnika u crnogorskom parlamentu.

Nakon što je sredinom kolovoza vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje, na inicijativu Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, stranke koje su osvojile vlast na izborima 2020. godine pokušale su formirati novu većinu, ali se do ponedjeljka nisu uspjeli usuglasiti oko mandatara i raspodjele resora.

Tek jučer, nekoliko sati uoči isteka roka za prijedlog mandatara, dogovorile su da mandatar bude Miodrag Lekić, najstariji zastupnik u parlamentu, bivši ministar vanjskih poslova i veleposlanik bivše SR Jugoslavije u Italiji u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića. Tu ideju, uz prosrpski "Demokratski front" i "Demokrate" bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, verbalno je podržala i "Ujedinjena reformska akcija" Dritana Abazovića, ali njeni zastupnici nisu stavili potpis na tu inicijativu.

Tu činjenicu Đukanović je iskoristio da u svojoj odluci navede da "nije došao do zaključka da postoji nedvosmislena podrška Miodragu Lekiću za mandatara nove vlade".

Na izborima 2020. godine tijesnu većinu u Crnoj Gori osvojile su koalicija predvođena prosrpskim "Demokratskim frontom", bliska SPC-u, potom koalicija "Demokrata" i kao uteg na vagi stranka "URA", Dritana Abazovića. Tada je i formirana vlada stručnjaka koju je predvodio Zdravko Krivokapić, a jedini potpredsjednik i političar u njoj bio je Abazović.

Nakon godinu i pol Abazović je otkazao podršku toj vladi i uz pomoć Đukanovićevog DPS-a formirao novu koja je trajala malo preko tri mjeseca. Toj je vladi, na inicijativu Đukanovićeva  DPS-a, izglasano nepovjerenje nakon što je potpisala temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koji regulira i povrat imovine crkvi, što je naišlo na osporavanje uz argumente o pripisivanju crnogorskog kulturnopovijesnog nasljeđa SPC-u.