DSHV i koalicija 'Vojvođani' predali listu kandidata za izbore u Srbiji

Kandidaturu 26 predstavnika hrvatske i drugih manjinskih zajednica u Vojvodini podržalo je oko 5800 građana širom pokrajine, priopćio je poslije predaje izborne liste Republičkom izbornom povjerenstvu čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

"Na ovaj način svjedočimo da smo zainteresirani za budućnost hrvatske zajednice i Srbije i da smo posvećeni demokratskim procesima", naveo je Žigmanov, koji je i nositelj izborne liste.

Važno je da se izborimo za ulazak u parlament Srbije, da se naš glas čuje i da sudjelujemo u procesima donošenja odluka u "partnerskom odnosu s vlastima", dodao je čelnik DSHV-a.

Naveo je da će njihova koalicija na izborima nastupiti sa statusom stranke nacionalne manjine, odnosno da joj je za osvajanje zastupničkog mandata potrebno prijeći takozvani prirodni prag.

Po njegovim procjenama to bi značilo da za osvajanje jednoga zastupničkog mjesta u Skupštini Srbije manjinskoj koaliciji treba nešto preko 10.000 glasova na izborima.

Uz Žigmanova nositelj liste je predstavnik rusinske zajednice iz Kikinde, odvjetnik Aleksandar Olenik, koji je prigodom predaje liste istaknuo da se koalicija zalaže za zaštitu i promicanje ljudskih prava, kao i građanskih vrijednosti.

"Vojvodina je bila i ostala simbol multietničnosti, višejezičnosti i multikulturalnosti. Stoga je jasno da se naša lista zalaže za građanske vrijednosti", naveo je Olenik, dodajući da se Vojvođani moraju vratiti u parlament Srbije i to zaslužuju.

Izvanredni parlamentarni i predsjednički izbori u Srbiji bit će održani 3. travnja 2022.

DSHV je na prethodnim izborima 2020. bio dio pokreta "Vojvođanska fronta", koja je bila u koaliciji "Ujedinjena demokratska Srbija", no nije se uspio izboriti za mandat u parlamentima Srbije i Vojvodine.

Ova stranka hrvatske manjine, kako u njoj ističu, prinuđena je ulaziti u koalicije s drugim manjinskim i regionalnim strankama jer Srbija odbija uvesti institut zajamčenih mandata, kakav se primjenjuje u Hrvatskoj.

DSHV godinama upozorava da Srbija ne provodi pojedine odredbe Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina koji je potpisala s Hrvatskom, prema kojemu su države obvezne osigurati zastupljenost u predstavničkim i državnim tijelima.

Ta stranka traži ostvarenje prava na zajamčeni mandat u parlamentima različitih razina vlasti po modelu koji se u Hrvatskoj primjenjuje za srpsku manjinu.

To je pitanje godinama u vrhu popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.