Dodikov referendum je dio političke borbe i odraz nesređenog stanja u BiH

Zanimalo nas je stoga kako ovu kontroverznu odluku, koju su mnogi protumačili kao neuvijeni poziv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na moguće odcjepljenje tog entiteta od ostatka BiH tumače hrvatski povjesničari.

''To je dio političke borbe i odraz nesređenog stanja u BiH. Dok god se ne riješi nacionalno pitanje u toj državi, ovakve stvari su očekivane i uobičajene'', kaže povjesničar dr. Ivo Lučić.

On smatra da je u ovom slučaju riječ o ''radikalnom potezu, ali jednako radikalnom kao što je poziv na unitarizaciju, odnosno, centralizaciju države''.

Također, smatra dr. Lučić, ''hrvatska pozicija je najumjerenija i najviše u interesu održanja BiH kao države''.

Podsjetimo, Narodna Skupština RS usvojila je u srijedu prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika da se u RS održi referendum o radu pravosudnih institucija na razini BiH.

Dodik je istaknuo da i dalje tvrdi da oni koji su kritizirali referendum u raspravi nisu shvatili o čemu se radi i da rasprava očigledno nije bila dovoljna da im se objasni što je bila namjera. “Srpski narod je još prije početka rata bio tretiran kao agresor i kao netko tko je počinio genocid. RS je na kraju uspjela afirmisati svoju međunarodnu poziciju kao subjekta u dogovoranju. RS je u Daytonski sporazum unijela svoju teritorij i postala faktor u pregovaranju. Ona je potpisnik svih važnijih aneksa, uključujući Ustav BiH i angažiranja viskog predstavnika”, rekao je Dodik, dodavši da RS samo nije sudjelovala u potpisivanju Okvirnog sporazuma.

Dodik je rekao da je postizanje sporazuma u kojem su entiteti strane dovelo do uspostavljanja mira.

“RS je u početku zahvaljujući tadašnjoj vladajućoj strukturi odbacila Daytonski sporazum. Kasnije smo shvatili što nam Dayton može donijeti dobro i nekako smo se naviknuli i na taj sporazum”, rekao je Dodik.

On je naglasio da je poslije “Daytonske faze” s Volfgangom Petrichem počela “Bruxelleška faza” u kojoj je visoki predstavnik počeo kršiti međunarodno pravo i Daytonski sporazum.

Rekao je da su od 2000. do 2005. napravljene 83 nove institucije pod krinkom stvaranja funkcionalnije BiH.

Naveo je da je aneksom 10. uveden visoki predstavik koji je imao mandat samo da tumači Daytonski sporazum, a ne da ga mijenja. Naveo je i da je Daytonski sporazum masovno ''devastiran'' od strane međunarodne zajednice i da su oni cijelo vrijeme ispunjavali očekivanja Bošnjaka o razvlašćivanju RS.

Po Daytonskom sporazumu, rekao je, Vijeće ministara definirano je kao pomoćno tijelo Predsjedništva BiH i ''stalno se pokušava od te institucije napraviti vlada BiH'': “Savjet ministara je imao tri ministarstva, a sada ih ima deset”, rekao je Dodik.

Međunarodna zajednica je, dodao je, permanentno pokušavala donijeti nove nadležnosti na razini BiH.

Istaknuo je i kako misli da koalicija na razini BiH vuče vrlo loše poteze po RS i da je njegova politička odgovornost kao predsjednika Republike bila da ocijeni trenutak kada je vrijeme da se potegne pitanje referenduma. Upozorio je i kako je ''cilj stranaca bio da prvo RS oduzmu vojsku, obavještajne službe i da se onda krenulo i na policiju''.

“Jamčim vam da će referendum biti održan i proveden”, rekao je Dodik i dodao da je moguće da će Bakir Izetbegović uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH i da će taj sud poništiti odluku o referendumu, ali da će referendum usprkos toga biti održan jer bi takva odluka Ustavnog suda BiH, kako je rekao, bila politička a ne pravna.