Dodik zaoštrava odnose sa SAD-om, najavio blokadu puta BiH u NATO

"Oni (SAD) se moraju naviknuti da je naše stajalište definitivno u tom pogledu. Republika Srpska je za vojnu neutralnost i protiv ulaska u bilo koji vojni savez", kazao je za entitetsku novinsku agenciju Srna Dodik, koji je već dvije godine na američkoj "crnoj listi" osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD i zamrznuta im je imovina u toj zemlji.

Američki državni tajnik Pompeo je početkom tjedna poslao posebno pismo članovima Predsjedništva BiH u kojemu je naveo kako SAD tu zemlju vide kao strateškog partnera u regiji i stoga žele da ona nastavi s prilagodbama NATO standardima s perspektivom da jednog dana postane i punopravnom članicom tog saveza.

Pompeo je naveo kako je svjestan razlika koje u BiH postoje oko tog pitanja te povezivanja mogućeg članstva BiH u NATO-u s odlukama koje bi na tom planu donosio Beograd, ali je istodobno istaknuo kako Srbija već sada ima znatno razvijeniju suradnju s Alijansom nego BiH pa nema zapreka da i ta zemlja ne poduzme slične korake.

Pompeov zamjenik John Sullivan je, tijekom posjeta BiH u prosincu prošle godine, kazao kako je sa stajališta SAD situacija potpuno jasna jer postoje odgovarajuće odluke tijela vlasti države BiH, zaduženih za vanjsku politiku, kojima je članstvo u NATO-u definirano kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta.

Pompeovo pismo je očevidna dodatna reakcija na uporno Dodikovo odbijanje da podrži čak i aktiviranje MAP-a, pri čemu se kao na ključni argument poziva na rezoluciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti, usvojene 2017. upravo na njegovo inzistiranje.

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović u srijedu su posebnim izjavama pozdravili poziv državnog tajnika Pompea te su obojica najavili kako će učiniti sve ne bi li što prije bio usvojen ANP i poslan NATO-u na odobrenje, sukladno ranijem zaključku ministara vanjskih poslova država-članica Alijanse.

Takav bi dokument morao sadržavati pregled planiranih reformi ne samo u obrambenom sektoru, nego i na političkom i gospodarskom planu.

Komšić i Džaferović su podsjetili kako je put ka NATO-u obveza koja proistječe iz Zakona o obrani BiH te iz odgovarajućih odluka Predsjedništva BiH, uključujući tu strategiju vanjske politike zemlje.

Dodikovo je tumačenje kako je tu na djelu zbrka, odnosno kako njega ranije donesene odluke ne obvezuju te kako je sasvim dovoljno da BiH stane članicom programa "Partnerstvo za mir".

"U svakom slučaju novih odluka koje podrazumijevaju približavanje NATO-u neće biti zato što RS i srpski narod, iz razloga koji smo ranije objasnili, prvenstveno jer nas je NATO bombardirao i što su nam nanijeli ozbiljne gubitke u ljudskom i materijalnom smislu, ne može prihvatiti članstvo u tom savezu", izjavio je Dodik.