Dodik ponovno šokira BiH: 'Najbolje da sjednemo i razgovaramo kako se razići na miran način'

Dodik je ovo kazao na posebnoj sjednici parlamenta Republike Srpske, koja je sazvana na njegov zahtjev kako bi razmatrala "sigurnosno stanje u svijetu s reperkusijama na RS". Izravan je povod bila odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da ranije ovog tjedna nametne tehničke izmjene izbornog zakona. 

Dodik je ranije prijetio da će RS odmah donijeti svoj izborni zakon ukoliko Schmidt intervenira, no o tome u četvrtak nije bilo rasprave. Aktualni entitetski predsjednik iskoristio je sjednicu Narodne skupštine kako bi održao dugi govor u kojemu je lamentirao o raznim temama. Žalio se kako radi pod pritiskom i sankcijama zbog kojih su on i članovi njegove obitelji morali ugasiti račune u bankama, ali da će unatoč tome "ići do kraja što god to značilo" i krenuti "u novu fazu borbe za RS".

Sankcije Dodiku nametnule su SAD i Velika Britanija, a te su mjere navele poslovne banke u BiH da čelniku bosanskih Srba i svim njegovim sankcioniranim suradnicima zatvore bankovne račune pa oni sada plaće moraju primati u gotovini preko pošte, ne mogu dobiti kredite niti platne kartice.

FOTO: HINA

'Hibridni rat protiv RS i Srbije'

Dodik tvrdi kako je to sve to dio hibridnog rata kojega protiv RS i Srbije vode SAD, Velika Britanija i Njemačka, dok za Europsku uniju tvrdi da je sve slabija pa stoga sada nudi "mrkvu proširenja" ne bi li nekako očuvala svoj utjecaj. Europska perspektiva mu je sporna zbog vrijednosti na kojima se ona temelji, kao i djelovanje visokog predstavnika Schmidta i nametanje zakona. "Donošenje i nametanje zakona je prije svega nož u leđa BiH", kazao je Dodik ustvrdivši da BiH zapravo nije država nego "teritorij".

Ponovo je nijekao genocid u Srebrenici tvrdeći kako su tamo podjednako stradali Srbi i Bošnjaci. Američkog veleposlanika u BiH nazvao je "iskompleksiranim", napadao je Sud BiH, kojega je nazvao "mjestom terora nad Srbima", i Ustavni sud, a bošnjačkim političarima poručio da su glupi. "Najpametnije je da sjednemo i razgovaramo kako se razići na miran način", zaključio je Dodik, koji je siguran da će za to doći trenutak i da će u tom slučaju Bošnjacima ostati 25 posto teritorija BiH na kojem onda mogu živjeti.

Na kraju je ipak tražio da se parlament BiH pokuša natjerati da u roku od sedam dana poništi Schmidtove odluke i praktično ukine mandat visokog predstavnika, kao i da iz zemlje protjera američkog i britanskog veleposlanika. Ne dogodi li se to predložio je da srpski dužnosnici u tijelima vlasti BiH blokiraju donošenje svih odluka te da se raskine sadašnja vladajuća koalicija i da u tom slučaju RS donese svoj izborni zakon.

Dodikove tvrdnje s parlamentarne govornice ponavljali su njegovi najbliži suradnici, uključujući članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. Ona je kazala kako je suglasna sa sadržajem nametnutih izmjena izbornog zakona, ali je protiv načina na koji je to učinjeno i smatra da Schmidt na to nije imao pravo. "To je apsolutno nedopustivo", izjavila je Cvijanović.

FOTO: HINA/FENA/Hazim Aljović

Geopolitika i navodna diskriminacija Srba

Zastupnicima je kao radni materijal za sjednicu ponuđena informacija entitetske vlade u kojoj uz ostalo stoji "kako se okončava era unipolarnog svijeta sa Sjedinjenim Američkim Državama kao nespornim hegemonom uz potporu Velike Britanije i dijela Europske unije", a kao problem vide to što je Zapad odabrao zapadni Balkan kao svoju sferu interesa.

Tvrde kako ne postoji nikakav maligni utjecaj Rusije u BiH, a da se takve tvrdnje koriste kao izlika za jačanje zapadnog protektorata nad BiH. Bošnjake su optužili da stalno rade na ukidanju RS, tvrde da su Srbi u tijelima vlasti BiH izloženi stalnoj diskriminaciji, a za probleme u državi okrivili su veleposlanika SAD i visokog predstavnika Schmidta, dok najvećim sigurnosnim izazovom smatraju ilegalne migracije i islamistički terorizam.

Schmidt nametnuo izmjene koje se mnogima neće svidjeti u BiH: Nije uvažio zahtjev HDZ-a

Predsjednik parlamenta RS Nenad Stevandić najavio je kako će u tom entitetu stoga posegnuti za "mjerama kolektivne sigurnosti kakve su postojale u komunizmu".