Djeca izbjeglica - radna snaga turskih dobavljača odjevnih brendova?!

Nakon što su utvrdili da kod tri njihova dobavljača rade djeca izbjeglih Sirijaca, navedena su dva maloprodajna lanca poduzela mjere kako bi riješili taj problem, ističe se u izvješću zaklade koja nadgleda društvenu odgovornost kompanija Business and Human Rights Resource Center, objavljenom u ponedjeljak.

Ostali pak veliki brendovi problemu zapošljavanja izbjeglica pristupaju vodeći se načelom 'daleko od očiju, daleko od srca', upozoravaju u zakladi. 

Tako je samo deset od 28 kompanija obuhvaćenih ispitivanjem odgovorilo na sva postavljena pitanja dok ih pet nije odgovorilo ni na jedno. Pitali su ih imaju li saznanja o zaposlenoj djeci, ali ne i koliko su stari njihovi zaposlenici.

"Postupanje sa sirijskim izbjeglicama u njihovim opskrbnim lancima lakmus je test brige za ljudska prava kod poznatih brendova", kazao je izvršni direktor zaklade Phil Bloomer.

"Previše brendova doista nam nije dalo ni minimum odgovora koje biste očekivali u ovako rizičnim situacijama", istaknuo je nadalje Bloomer u razgovoru za AFP. 

"A upravo bi na tom području privatni sektor mogao dati značajan doprinos dobrobiti sirijskih izbjeglica, ali i rješavanju pitanja priljeva izbjeglica u Europu", poručio je Bloomer.

U zakladi procjenjuju da je u Turskoj ilegalno zaposleno između 250 i 400 tisuća sirijskih izbjeglica, od oko 2,2 milijuna koliko ih je u gotovo pet godina oružanih sukoba pobjeglo iz Sirije.

Dodaju kako će izdavanje radnih dozvola sirijskim izbjeglicama, sa čime je prošlog mjeseca krenula turska vlada, smanjiti njihovu ranjivost. Upozoravaju ipak da će mnogi radnici iz redova izbjeglica vjerojatno ostati neevidentirani, te pozivaju velike svjetske brendove da više komuniciraju s lokalnim sindikatima i nevladinim organizacijama koje se bave izbjeglicama.

Prema turskim propisima novopridošle izbjeglice moći će podnijeti zahtjev za radnom dozvolom šest mjeseci nakon što dobiju status privremene zaštite a iste zahtjeve moći će podnijeti i oni koji su već regulirali svoj status u toj zemlji. 

Aktivisti na području ljudskih prava dugo su usmjeravali pritisak na Tursku da izda radne dozvole izbjeglicama koji većinom rade na crno i za vrlo niske plaće, kako bi im se pružila prilika da poboljšaju svoj životni standard.