SLIČAN SCENARIJ

Dizanje ukrajinske brane u zrak podsjeća na potez Ratka Mladića u Domovinskom ratu

Autor

hk

Eksplozije na brani iz sovjetske ere u dijelu južne Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom u utorak su izazvale poplave širom ratne zone, prema ukrajinskim i ruskim snagama koje se međusobno optužuju za dizanje u zrak brane.

06.06.2023. u 10:07
Ispiši članak

Nepotvrđene snimke na društvenim mrežama prikazuju niz intenzivnih eksplozija oko brane Kahovke. Vidi se i kako voda nadire kroz ostatke brane, dok su ljudi stoje šokirani i promatraju prizore. 

Objavljena je snimka s nadzorne kamere koja prikazuje trenutak eksplozije na brani Krakhovka u hersonskom području na kojoj se vidi kako je uslijedio bljesak, a nakon toga pravi kaos.

Andrij Jermak je na Telegramu napisao da ruske akcije također predstavljaju prijetnju za obližnju nuklearnu elektranu Zaporižja, ne navodeći detalje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je u utorak da rusko uništavanje brane potvrđuje da moskovske snage "moraju biti protjerane" iz cijele Ukrajine.

"Ruski teroristi. Uništavanje brane hidroelektrane Kahovke samo potvrđuje za cijeli svijet da moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje. Niti jedan metar im ne treba ostaviti jer svaki metar koriste za teror", napisao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ratni zločin?

Nakon ovog čina nametnulo se pitanje smatra li se napad na branu ratnim zločinom? Sky News pozabavio se kratko ovom temom te navode kako su brane zaštićene ratnim zakonima i Ženevskom konvencijom.

Uništavanje brane Kakhovka, ili neke slične smatralo bi se oružjem za masovno uništenje i neselektivnim ratnim zločinom, piše Net.hr

Rusija je, inače, zanijekala da stoji iza eksplozije, umjesto toga okrivljujući Ukrajinu za razaranje.

Brana visoka 30 metara i duga 3,2 kilometra, koja ima količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj saveznoj državi Utah, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnipro u sklopu hidroelektrane Kahovke.

Također opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, te nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je također pod ruskom kontrolom.

Ukrajinska vojska je rekla da su ruske snage digle branu u zrak, dok su ruski izvori okrivili Ukrajinu.

Regionalni glavni grad Herson, koji je Ukrajina oslobodila, također bi mogao biti ugrožen, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Miniranje Peruće

A ovo rušenje brane podsjetilo je na nemili događaj iz Domovinskog rata. Sve je počelo 26. rujna 1991. godine. kada Ratko Mladić pred TV kamerama je zaprijetio da će minirati branu.

Do realizacije je došlo u vrijeme kada je Mile Novaković na dužnosti "komandanta srpske vojske krajine" pretrpio teški poraz u prvoj velikoj napadnoj akciji HV-a, Maslenici.

Tijekom popodneva 27. siječnja 1993. godine srpske paravojne snage grupirale su se u selima Potravlje i Satrić, te oko 16 sati upadale na prostor Peruće, odakle su potjerali kenijske snage UNPROFOR-a i preuzele položaje na Alebića kuli.

Potom su srušili most koji je bio dio brane s konačnom namjerom da s 30 tona eksploziva miniraju i sruše cijelu branu kako bi vodenim valom (460 do 500 milijuna prostornih metara) potopili sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine. Snage HV-a koje su bile raspoređene na tom području tijekom večeri su se organizirale.

Uz neznatna pojačanja pristigla tijekom noći, ujutro 28. siječnja snage HV-a sprječavaju pokušaj pješačkog proboja prema Biteliću. U 10 sati i 15 minuta srpske snage aktiviraju eksploziv postavljen u nadzornoj galeriji brane namjeravajući njenim rušenjem stvoriti veliki vodeni val.

Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila što je spriječilo katastrofu velikih razmjera. 

Po dostignutoj crti brzom i učinkovitom dvodnevnom intervencijom utvrđivanja i sanacije oštećenja brane Peruća sa svim snagama, spriječena je katastrofa koju bi prouzročilo izlijevanje vodenog vala iz Peručkog jezera.

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.