RH NE SMIJE ZABORAVITI NA HRVATE U VOJVODINI

Žigmanov: Zagreb iz proračuna Srpskom narodnom vijeću izdvaja više sredstava nego cijela država Srbija Hrvatskom nacionalnom vijeću

Autor

bl

Republika Hrvatska ne smije zaboraviti na Hrvate u Vojvodini, kažu politički predstavnici hrvatske manjine u susjednoj državi. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini cijeni kako su normativni okvir za prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, prateći institucionalni aranžmani i manjinske politike koje ih prate, napose one koje se tiču političke reprezentacije i financiranja kulturne autonomije, riješeni te funkcioniraju na iznimno visokoj razini.

04.05.2020. u 15:26
Ispiši članak

Prenosimo priopćenje Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

"Demokratski savez Hrvata u Vojvodini cijeni kako su normativni okvir za prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, prateći institucionalni aranžmani i manjinske politike koje ih prate, napose one koje se tiču političke reprezentacije i financiranja kulturne autonomije, riješeni te funkcioniraju na iznimno visokoj razini. Pri tomu, ne niječemo da problemi u svakodnevnom životu pripadnika nacionalnih manjina postoje.

Gore spomenuta, pozitivna ocjena napose vrijedi kada je riječ o društvenom položaju i pravima koja uživaju građani srpske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj – od načina njihove uključenosti u procese donošenja odluka na svim razinama vlasti do količine novca koju imaju na raspolaganju za provedbu identitetskih sadržaja.

Takvo što držimo odgovornom i pravičnom politikom koju demokratske države moraju imati spram nacionalnih manjina. Ističemo kako takav odnos nama Hrvatima u Republici Srbiji nije samo na ponos, već uvelike snaži naša nastojanja da se odlučno nastavimo zalagati u ostvarivanju iste razine prava za pripadnike naše zajednice, što još uvijek, na žalost, nije slučaj.

Glede takvih pozitivnih načelnih stajališta, s velikim smo zadovoljstvom primili na znanje informaciju da je Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske 21. travnja donio Odluku o rasporedu sredstava koja se, u državnom proračunu Republike Hrvatske, osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2020. godini.

Naime, prema toj su Odluci, unatoč svim očekivanjima negativnih financijskih posljedica koju je prouzročio korona virus, namijenjena sredstva nacionalnim manjinama uvećana za oko 20 posto u odnosu na 2019. godinu te ove godine umjesto 36.005.157 iznose 43.395.000 kuna.

Od te svote, za potrebe ostvarivanja kulturne autonomije u području informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija srpske zajednice u Republici Hrvatskoj iz državnoga je proračuna opredijeljeno respektabilnih 11.931.000 kuna, to jest više od milijun i pol eura. Ista je novčana svota, također, 20 posto veća u odnosu na 2019. godinu, kada je s državne razine za potrebe kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj izdvojeno 9.005.000 kuna.

Nema reciprociteta kad je riječ o financiranju Hrvata u Srbiji

Ujedno, ovim putem želimo istaknuti kako takvu situaciju i takve trendove, na žalost, ne bilježimo u Republici Srbiji kada je riječ o odnosu spram financiranja kulturne autonomije ovdašnjih Hrvata, a ako zanemarimo tijela Autonomne Pokrajine Vojvodine – uopće ne registriramo pozitivne trendove.

Štoviše, još uvijek nema službenih stajališta o iznosu financiranja potreba Hrvata u Srbiji za ovu godinu, premda su hrvatske institucije i organizacije neslužbeno obaviještene da će negativne posljedice 'korona krize' imati reperkusije kako na financiranje kulturne autonomije tako i na ostvarivanje manjinskih prava.

Stoga smo slobodni zamoliti Vladu Republike Hrvatske i mjerodavna tijela da spomenutu informaciju ozbiljno razmotre pri projekciji svojih političkih aktivnosti u zalaganjima za reciprocitet; budući da, ako se tako što dogodi, funkcioniranje institucija hrvatske zajednice i značajan broj započetih aktivnosti mogu biti dovedeni u pitanje. 

I ovim putem, kao odgovorni politički predstavnik Hrvata u Republici Srbiji, jasno želim istaknuti kako je riječ, barem kada se radi o financiranju s državne razine, o gotovo deset puta manjim financijskim sredstvima koje Hrvati u odnosu na Srbe u Hrvatskoj imaju na raspolaganju u Srbiji.

O lokalnim razinama ovoga puta ne bih govorio, no, one po Hrvate u Srbiji nisu nimalo povoljne. Samo Grad Zagreb iz svog proračuna Srpskom narodnom vijeću izdvaja više sredstava nego cijela država Republika Srbija Hrvatskom nacionalnom vijeću.

I drugi negativni trendovi kad je u pitanju hrvatska manjina u Srbiji

Istodobno, već dulji niz godina bilježimo i druge negativne trendove. Primjerice, javnost u Hrvatskoj mora znati činjenicu da je Republika Srbija, iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine 2019. godine, zajednici Bunjevaca nehrvata, koja je četiri puta brojčano manja od zajednice Bunjevaca koji se na popisu stanovništva prepoznaju kao Hrvati, dodijelila sedam puta više financijskih sredstava za istu vrstu manifestacije koju imaju i Hrvati, to jest konkretnije, za para-manifestaciju koja preslikava običaj koji u svojoj izvornosti niče među bunjevačkim Hrvatima te predstavlja jedan od njezinih temeljnih identitetskih markera.

O financiranju aktivnosti koje su usmjerene protiv šokačkih Hrvata na svim razinama vlasti ovoga puta nećemo govoriti. Pri tomu, kopredsjedavajući Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti Hrvata u Republici Srbiji i Srba u Republici Hrvatskoj sa srbijanske strane Ivan Bošnjak više od četiri mjeseca ne želi odgovoriti hrvatskim medijima u Srbiji na pitanja o ključnim problemima s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice.

Navest ćemo još i to da smo u posljednje vrijeme svjedoci sljedeće prakse: na temelju vladajućeg narativa u Republici Srbiji prema kojemu srpska zajednica u Republici Hrvatskoj kao 'ugrožena' ima problema s financiranjem svojih institucija i programa – Zajedničko vijeće općina uspješno ostvaruje plan financijske podrške za svoje aktivnosti od strane lokalnih samouprava u Vojvodini.

To ne bi bio problem da se to ne ostvaruje i od strane onih lokalnih samouprava koje umanjuju financijska sredstva namijenjena za hrvatske organizacije i udruge. Ističemo da smo na tako što na vrijeme ukazali našim partnerima iz srpske zajednice u Hrvatskoj, no, na žalost, glede toga nismo imali određenih uspjeha.

Upitna elementarna održivost hrvatskih institucija u Srbiji

Na koncu, a poradi, strahujemo, elementarne održivosti funkcioniranja hrvatskih institucija u Republici Srbiji, realizaciji započetih razvojnih projekata, povećanog ostvarivanja manjinskih prava i, uopće, budućnosti hrvatske zajednice u Srbiji slobodni smo apelirati na sve razine vlasti u Republici Hrvatskoj da, osim što će interes za naš društveni položaj biti stalan, osnaže političku i financijsku podršku!

Sa zadovoljstvom glede toga ističemo kako u posljednjih nekoliko godina na tome planu bilježimo odlučne iskorake zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, Zajednicom hrvatskih županija na čelu s Goranom Paukom, s više županija: prije svega Osječko-baranjskom, Vukovarsko-srijemskom i Zagrebačkom, te gradova (Zagreb, Đakovo) i desetak općina (osobito iz Vukovarsko-srijemske županije). Ipak, ukoliko bismo na tomu sada stali, bojimo se da će budućnost Hrvata u Vojvodini biti ozbiljno dovedena u pitanje. 

Isto bi trebala pratiti i snažnija podrška diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u Republici Srbiji, bez da izostaje i elementarna komunikacija s predstavnicima legitimnih hrvatskih institucija i organizacija, kao što je trenutačno slučaj! Posljednji nas je razgovor s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom glede toga ohrabrio. No, željeli bismo da se isto što prije i ostvari…

Jer, institucije Hrvata u Republici Srbiji, unatoč svim izazovima i prijeporima o kojima je bilo riječi, posvećeno i odgovorno će se i nadalje zauzimati za dobro ovdašnjih Hrvata!

O dosadašnjim nastojanjima svjedoče brojni pozitivni ishodi i pokazatelji, na temelju čega molimo vlasti u Republici Hrvatskoj za daljnju podršku i pomoć", stoji u priopćenju Tomislava Žigmanova.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.