Žigmanov odgovorio Linti: Kao vodeći jastreb u lažnom optuživanju RH, neka kaže koliko je udžbenika na hrvatskom u Srbiji!

"Učenici prvog, petog i sedmog razreda osnovnih škola u Hrvatskoj, pripadnici srpske nacionalne manjine, nemaju udžbenike na materinjem jeziku od početka školske godine s licemjernim obrazloženjem da se kasni s prijevodom s hrvatskog na srpski jezik, a zatim i zbog tobožnje procedure provjere udžbenika", izjavio je Linta za srbijanske medije.

Tvrdi kako je 'u pitanju još jedan u nizu dokaza da je Hrvatska država mržnje i netrpeljivosti prema Srbima, srpskom jeziku, ćirilici i svemu drugom što je srpsko'.

Pozvao je Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja da inzistira kod Ministarstva obrazovanja Hrvatske da se u što kraćem roku riješi problem udžbenika za srpske učenike. U slučaju da Hrvatska to ne učini, Srbija treba obavijestiti međunarodne organizacije, prije svega, Europsku uniju, o brutalnom kršenju prava srpske zajednice s krajnjim ciljem njihove asimilacije ili iseljavanja, tvrdi Miodrag Linta.

Kontaktirali smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Kako bismo dobili informacije u kakvom statusu su udžbenici na srpskom jeziku, kontaktirali smo nadležno ministarstvo koje nam je detaljno pojasnilo trenutnu situaciju sa spornim udžbenicima.

"Ministarstvo znanosti i obrazovanja koordinira cjelokupan proces, ali važno je napomenuti kako isti ovisi o interesu i brzini članova povjerenstava za prosudbu i nakladnika.

Pravilnikom o udžbeničkom standardu te članovima stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala definiran je sastav stručnog povjerenstva za prosudbu u kojem za udžbenike na jeziku i pismu nacionalne manjine u povjerenstvo moraju biti imenovani stručnjaci iz određenog područja ili nastavnog predmeta i metodičari koji poznaju jezik i pismo nacionalne manjine te učitelji ili nastavnici određenoga nastavnog predmeta na jeziku i pismu nacionalne manjine, a koji nisu rodbinski ili poslovno povezani s autorom odnosno podnositeljem Zahtjeva za odobrenje udžbenika (nakladnikom)" priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Također, naglasili su kako je jedan od problema i manjak stručnjaka.

"Kako je sužen broj stručnjaka koji udovoljavaju ovim kriterijima te mogu biti članovima stručnog povjerenstva za procjenu udžbenika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uložilo je golemi napor kako bi se što je moguće prije imenovala stručna povjerenstva koja bi prosudila udžbenike. Tako je 15. listopada 2019. godine, ministrica znanosti i obrazovanja imenovala prva stručna povjerenstva za prosudbu udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina za koje smo zaprimili zahtjeve. Za udžbenike za koje smo tek primili zahtjeve za odobrenje, imenovanja su u tijeku".

Udžbenici su poslani na stručnim povjerenstvima, a nakon njihove prosudbe nakladnicima su dostavljena pojedinačna mišljenja članova stručnih povjerenstava. Samo je jedan udžbenik prihvaćen u obliku u kojem je dostavljen Ministarstvu. Detaljne primjedbe članova stručnih povjerenstava odnose se na jezične i pravopisne pogreške te su ih nakladnici dužni ispraviti te dostaviti dorađene udžbenike koji se potom ponovo šalju stručnim povjerenstvima na prosudbu.

Kako bi što bolje shvatili postojeći problem s udžbenicima, iz Ministarstva su nam poslali nekoliko primjera koji su sporni. Iste navodimo u tekstu ispod:

-          "Децимални бројчани систем" - правилно би било "Декадни бројни систем"

-          IP adresa je napisana na ćirilici (ИП адреса) - u literaturi obično pišu "IP адреса"

-          Уджбеник, a potrebno je da piše Уџбеник

-          "Novu je prestonicu…" treba "Novu prestonicu je…"

-          "lekari" umjesto "lečnici"

Proces odobravanja zahtijeva stručnost i vrijeme

"Povjerenstva imenovana u listopadu dijelom su završila prosudbu udžbenika, a dio će završiti s radom ovih dana. Proces odobravanja zahtijeva od članova stručnih povjerenstava stručnost, vrijeme i izniman angažman, kako bi učenici dobili što kvalitetnije udžbenike što i jest jedini i krajnji cilj Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Po objavi Kataloga odobrenih udžbenika za šk. god. 2019./2020. u osnovnim i srednjima školama, učitelji i nastavnici pristupili su odabiru udžbenika te je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 1. srpnja 2019. godine objavilo Konačne rezultate odabira udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika za šk. god. 2019./2020. u osnovnim i srednjima školama. Tek nakon ovih koraka, nakladnici koji prevode udžbenike za nacionalne manjine mogli su pristupiti izradi tih udžbenika", kažu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Pojasnili su proceduru Javnog poziva za podnošenje i odobravanje udžbenika za nacionalne manjine u školi.

"U rujnu je objavljen Javni poziv za podnošenje prijave za odobravanje korištenja udžbenika u školi i uvrštavanje udžbenika u Katalog odobrenih udžbenika za šk. god. 2020./2021. te su nakladnici poslali Zahtjeve za odobravanje udžbenika, za ukupno 18 udžbenika (13 za srpsku nacionalnu manjinu i 5 za talijansku nacionalnu manjinu). 

Važno je napomenuti da se procedura objave Javnoga poziva, podnošenja Zahtjeva za odobrenje te rad povjerenstava za prosudbu udžbenika odvija isključivo prema važećim zakonskim propisima", zaključili su iz Ministarstva.

Prava Hrvata u Srbiji

Kako bismo dobili informacije o pravima hrvatske nacionalne manjine, kontaktirali smo Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

"Kako može biti 'da je Hrvatska država mržnje i netrpeljivosti prema Srbima, srpskom jeziku i ćirilici' kad u toj istoj državi politička stranka Srba u Hrvatskoj – Samostalna demokratska srpska stranka čini dio vladajuće većine. Jer, bilo bi za očekivati da, ako Linta govori istinu o naravi hrvatske države, onda bi oni morali ustuknuti od takvih vlasti. Dakle, Linta se i ovom izjavom nanovo očitovao kao osoba koja je sklon krajnje, bojim se, zlonamjernim tumačenjima određenih pojava u Hrvatskoj, budući da je od ranije poznat kao vodeći jastreb u lažnom optuživanju prilika u Hrvatskoj. Ono što treba brinuti jest da je on ovdje u Srbiji dio vladajućih struktura – on je na čelu Odbora za dijasporu i Srbe u regiji Narodne skupštine Republike Srbije, što se onda može sve skupa interpretirati da je iznijeti stav i službeno stajalište Republike Srbije", izjavio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

"Miodraga Lintu valjalo bi pitati kakvo je stanje i kakve su prilike s udžbenicima na hrvatskome u Republici Srbiji? Njih je, naime, više od tri puta manje u odnosu na one koji imaju Srbi u Hrvatskoj! Pitanje je na koji način i s kojim terminima bi on okvalificirao državu Srbije spram Hrvata" zaključio je Žigmanov.

Podsjetimo kako smo već pisali da nijedan parlament u zemljama Europske unije ne poznaje toliko visok stupanj pozitivne diskriminacije kao što je to u Hrvatskoj. Većina zemalja Unije nema predstavnike nacionalnih manjina u parlamentu. Tako je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj,  Švedskoj, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Estoniji, Litvi, Letoniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Zbog toga nacionalne manjine u spomenutim zemljama nisu uskraćene za svoja manjinska prava koja su već su osigurana međunarodnim konvencijama.