Žigmanov: Hrvati su zbog straha, nesigurnosti ili nelagode zatajili svoju etničku pripadnost na popisu stanovnika

U analizi rezultata popisa koju je potpisao predsjednik stranke i ministar u srbijanskoj vladi Tomislav Žigmanov navodi se da se čak oko osam posto građana Srbije, njih više od 460.000, nije izjasnilo o nacionalnosti ili je taj podatak ostao popisivačima nepoznat.

''Posve je opravdana i utemeljena vjera da u tom društvenom stratumu postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tijekom popisa'', navodi u priopćenju čelnik DSHV-a.

Kako dodaje, prema popisu iz 1961. u Srbiji je živjelo 196.409 Hrvata, a prema prošlogodišnjem popisu ima 39.107 Hrvata.

''Dakle, za 60 godina ostala nas je tek jedna petina ukupnog broja, po čemu smo nacionalna zajednica u Republici Srbiji koja ima najveće demografske gubitke'', navodi Žigmanov.

Po Žigmanovu to je posljedica brojnih nepovoljnih društvenih čimbenika u novijoj povijesti: politika asimilacije, protjerivanja značajnog broja Hrvata iz Vojvodine u prvoj polovici 1990-ih, tzv. bunjevačkog pitanja, raširenosti antihrvatskog raspoloženja u društvu, kao i naravi politika koje su znale biti ne samo etnički isključive, nego i nenaklonjene Hrvatima.

S druge strane, ističe čelnik DSHV-a, u kampanjama koje su se vodile na nacionalnoj razini prije popisa stanovništva ''iz nama nejasnih i posve prijepornih razloga snažno je isticano da se tijekom popisa podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti ne moraju davati, što je dodatno olakšalo i uvećalo etičku mimikriju kod Hrvata''.

Okrenuti negativne demografske trendove 

Broj popisanih Hrvata, koji je Republički zavod za statistiku službeno priopćio, objektivna je datost i utjecat će na položaj Hrvata u Srbiji budući da su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću manjina, naglašava predsjednik stranke.

''Primjerice, broj vijećnika Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) koji će se birati na idućim izborima bit će 23, umjesto dosadašnjih 29, a već sada znamo da će ti izbori, ako se ne bude mijenjao zakon, biti neposredni'', istaknuo je.

Dodao je da su Hrvati u sličnoj demografskoj situaciji kao i veliki broj ostalih manjinskih zajednica, uključujući i najbrojniju mađarsku, što je snažni izazov za još odlučnije djelovanje DSHV-a.

''Najnoviji iskorak na tome planu i uključivanje predstavnika DSHV-a na mjesto ministra u Vladi Republike Srbije i prvi pozitivni rezultati koje bilježimo, neupitna su ohrabrenja da ćemo u tomu uspjeti'', naveo je u priopćenju Žigmanov.

Dodao je kako će se DSHV zalagati za potporu HNV-u te jačanje strateške suradnje s tijelima Hrvatske, što će skupa ''pridonijeti da se negativni demografski trendovi ovdašnjih Hrvata ne samo zaustave, nego da se okrenu u pozitivnom smjeru''.

Na popisu stanovnika koji je u Srbiji proveden je u listopadu prošle godine 39.107 građana izjasnilo se Hrvatom, 18.793 manje nego 2011.

Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broj pripadnika ove zajednice.

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.

Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama.

Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca  (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.

Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima ona ima 6.647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7.186.862.