VIDEO Kovač za televiziju Vojvodine objasnio sve o odnosu sa Srbijom i EU

Gospodine Kovač hvala vam što ste izdvojili vremena za RTV Vojvodina. Da krenemo odmah od najaktualnijih pitanja, pogledi 23. u Bruxellesu je u utorak odgođen sastanak na kojem je trebalo da se članice EU izjašnjavaju o otvaranju pogleda 23 za Srbiju. Sastanak se trebao održati danas. Posljednje informacije govore da osoban stav Zagreba još nije poslan, trebao bi biti do utorka. Hoćete li ovaj papir do utorka poslati u Bruxelles?

Pregovore o članstvu Srbijom s EU vodi Europska komisija. Mi kao zemlja članica, Hrvatska, smo u kontaktu s EK, a EK je ta koja mora predočiti takozvana pregovaračka mjerila. I kad se to dogodi, moći ćemo razgovarati. Još uvijek EK nije predočila takozvana prijelazna pregovaračka mjerila. Vi znate što smo mi rekli, mi želimo imati zdrave odnose sa svim zemljama koji uđu u EU, to se tako tiče i Srbije. Mora biti jedna dobrosusjedska suradnja, moraju biti zdravi temelji, i Hrvatska će pomoći da, kada Srbija jednog dana bude u EU da bude suradnja bude na dobrobit EU, a u prvom redu na dobrobit  Hrvatske i Srbije.

Kako bi Srbija uopće mogla otvoriti pogled 23 sve članice moraju biti suglasne. Vaš odgovor, bez obzira što taj posao obavlja EK mora biti jasno iznad. Hoće li Hrvatska u slučaju otvaranju pogleda 23 reći da ili ne?

Hrvatski stav je vrlo jasan, ja sam ga iznio. EK vodi pregovore i na njoj je da predoči pregovaračka mjerila, a mi smo, jasno kao zemlja članica, u kontaktu s EK. Bez tih pregovaračkih mjerila nema napretka.

Postoji li mogućnost da se poglavlje otvori, a da se u toku pregovaranja ovi zahtjevi ispune?

To znači da nema pravog napretka u pregovorima bez odgovarajućih pregovaračkih mjerila.

Uz povlačenje spornog zakona, jedan od zahtjeva je da se odnos s Hrvatima ispune oni zahtjevi koji su potpisani državnim sporazumom. Što konkretno to znači?

Vi znate da smo mi taj sporazum potpisali, međudržavni, 2004. godine, da je on ratificiran, potvrđen i u narodnoj skupštini, a i u Hrvatskom saboru. Neovisno o tom sporazumu Hrvatska ima tri zagarantirana mjesta u Hrvatskom saboru za pripadnike neke srpske manjine. Sad Srbi u Hrvatskoj nisu ovisni o nekom koaliranju stranaka srpske manjine, nego imaju tri zagarantirana mjesta. Mi očekujemo od Srbije, ja sam to rekao i ministru Dačiću, da implementira taj sporazum. Ja sam uvjeren, uvjeren da će to biti pravi korak jer bi najprije pokazalo da Srbija implementira međudržavni sporazum. A drugo, Srbiji bi to bila jaka gesta, pokazala bi ta gesta da Srbija želi s Hrvatskom iskrene, partnerske, prijateljske odnose. To će pomoći u razvijanju odnosa između Hrvatske i Srbije, i između Hrvata i Srba općenito.

Predstavnici hrvatske manjine u Vojvodini, odnosno u Srbiji, rekli su da hrvatska Vlada, ni ona prethodna a ni ova sada, ne vodi dovoljno računa o vojvođanskim Hrvatima i da s aktualnom srpskom vladom pregovara isključivo preko medija. Kako vi komentirate ovakve optužbe?

Ja nemam takve informacije, mi želimo da Hrvati u Srbiji budu zadovoljni. Vi znate da mi imamo ustavnu obvezu skrbiti o djelima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i mi to činimo. I mi ćemo pomagati da Hrvati u Vojvodini budu zadovoljni i da dobiju ono što im pripada sukladno međudržavnim sporazumom o zaštiti manjina. Mi želimo imati sa Srbijom partnerske odnose. Ja osobno, osobno sad govorim, kao Miro Kovač, ministar vanjskih poslova, želim da postignemo odnose kakve imaju Francuzi i Njemci. Francuska i Njemačka, da imamo zdrave partnerske odnose, za to je potrebno da se i Srbija tijekom pregovora o članstvu EU prilagodi, da usvoji europske vrijednosti prema bazi te zdrave platforme imat ćemo zdrav odnos na dobrobit i Hrvata, i Srba, i na dobrobit Hrvatske, moje države, i Srbije. Ja sam u to uvjeren.

Ovaj zakon se našao kao sporan. Očekujete li zaista da će sad za ovo kratko vrijeme Srbija odreagirati na vaše zahtjeve?

Gdje ima volje ima i puta.

Kada ćete doći u Beograd?

Ja očekujem da ćemo uspjeti ostvariti dogovor koji sam postigao s ministrom Dačićem kao ministrom vanjskih poslova Srbije kad sam bio u Amsterdamu početkom veljače, početkom drugog mjeseca ove godine. Rekli smo da ćemo, nakon izbora, ipak je izborna kampanja u koju se ne želimo miješati kao susjedna država. Da ćemo nakon toga ostvariti posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Srbiji.

Što se tiče položaja srpske manjine ovdje, dosta je pritužbi otkad je nova hrvatska Vlada stupila na dužnost, tako da kažem. Da je položaj lošiji, da dolazi do fašizacije društva i razne optužbe koje, ja pretpostavljam da znate. Kako komentirate takve optužbe?

Hrvatskoj su prava manjina, pa tako i Srba zagarantira. U Hrvatskoj postoji ustavni zakon o zaštiti manjina, on se odnosi i na srpsku manjinu. Srpska manjina u Hrvatskoj ima tri zastupnika, zagarantirana tri zastupnička mjesta. Mi držimo do toga. Za nas je važno da se Srbi u Hrvatskoj osjećaju dobro, ugodno, komforno.

Oni kažu da sad se tako ne osjećaju.

Ja nemam taj dojam. Mislim da se radi o tome da neki političari, što je prirodno reći u politici, možda nisu osobno zadovoljni svojim statusom na političkoj sceni, pa onda ovaj na neki način to prikazuju kao nezadovoljstvo srpske manjine. Ja osobno, nemam takav osjećaj. Moj osjećaj je da se srpska manjina u Hrvatskoj dobro osjeća, i osobno ću se uvijek zalagati za pravo manjina u Hrvatskoj pa tako i srpskih manjina u Hrvatskoj.

A kad je riječ o optužbama na račun općeg cjelokupnog društva, da je otišlo u desno, u neku fašizaciju i nekih takvih optužbi koje postoje od strane hrvatskih građana?

Takve besmislice uopće ne želim komentirati.

Kako ocjenjujete srpsko-hrvatske odnose trenutno? Mnogi kažu da su na ljestvici negdje na najnižoj od devedesetih godina.

Svakim danom odnosi su sve bolji. Ono što je najvažniji je da građani Hrvatske, da građani Srbije, da Hrvati, da Srbi imaju korektne odnose. U prvom planu nismo mi političari, mi koji smo u Vladi. U prvom planu moraju biti građani, oni moraju imati dobar osjećaj kada konotiraju sad, u ovom slučaju sa Srbima i s građanima iz Srbije. Isto tako, građani Srbije s građanima iz Hrvatske. Oni su u prvom planu, tu postoji jako puno pomaka. Imamo i turista iz Srbije u Hrvatskoj, to je pozitivno. A mi političari smo ti koji moramo stvoriti jedan okvir koji će omogućiti da građani mogu normalno funkcionirati. U to spada i ratno nasljeđe, morat ćemo riješiti pitanje nestalih, pitanje kulturnog blaga, pitanje granica. Ali na način da to bude posao nas političara, posao stručnjaka, a da ne opterećujemo previše građane. Uvjeren sam ako budemo iskreni jedni prema drugima, ako radimo predano da ćemo stvoriti normalne, zdrave odnose, u to spada i prilagodba u Srbiji planu europskih vrijednosti tijekom pregovora za članstvo u EU. Da ćemo postići jednu dobru atmosferu između Hrvatske i Srbije, i između Hrvata i Srba.

Ipak sada u medijima tako ne izgleda, dosta su jaka prepucavanja na obje strane. Dakle, gdje je tu ta iskrenost?

Pa gledajte, trenutno je u Srbiji izborna kampanja. Vi ste primijetili da ja uopće ne ulazim u neku polemiku sa političarima koji su trenutno u toj kampanji. Mi smo ovdje orijentirani radno. Imamo jedan odnos koji je hladnokrvan, koji je, ja bih rekao, pozitivan. Želimo da se ti problemi riješe koje sam spomenuo kako bismo mogli imati konačno jednu normalnu, zdravu platformu za odnose. Kao što imaju, reći ću sada po treći put, Francuska i Njemačka. Tamo je sve jasno, je l' tako? Tamo je sve jasno. Želim da sve bude jasno između Hrvatske i Srbije.

Ako sam dobro shvatila, ono što ste rekli da negdje očekujete da, kao što je Bruxelles posredovao i posreduje i dalje između Beograda i Prištine, da neriješene probleme između Beograda i Zagreba također posreduje Bruxelles. Očekujete li stvarno da se takvo što dogodi? Je li takvo što realno?

Ja sam rekao nešto drugo. Ja sam rekao da se u Srbiji, koliko mi je poznato, iz vlasti, državne vlasti Srbije nitko se nije požalio na političare državnike iz Njemačke i Velike Britanije koji su tražili prije nego što uopće krenu pregovori, a od formalnog početka pregovora u siječnju 2014. do stvarnih pregovora kad su prva dva poglavlja otvorena u dvanaestom mjesecu 2015. godine. Prošlo je skoro dvije godine, nitko se nije žalio na to da se traži od Srbije da se krene dijalog s Kosovom, s Prištinom. S vlastima u Prištini. Što je vrlo pozitivno da imamo jedan normalan odnos između Kosovara i Srba. Tako mi želimo da razriješimo te stvari kako bi imali zdravu platformu za zdravi odnos.

Treba li onda između Srbije i Hrvatske stati Bruxelles i pomoći u pregovorima?

Ne, ja sam uvjeren da ćemo tijekom pregovora doći do prilagodbe u Srbiji. Da će biti usvojene europske vrijednosti, a Hrvatska kao zemlja članica EU ona su oblikuje europske vrijednosti.

Hvala što ste govorili za radio televiziju Vojvodina.