VELIKI SKUP HRVATA U AUSTRIJI Odaslane poruke okupljanja i zajedništva!

Organizator skupa – Hrvatski dom Beč na jednom je mjestu uspio okupiti i spojiti brojne goste iz javnog i društvenog života Austrije, Hrvatske i BiH.

Svi su bili suglasni da je Hrvatima u Austriji potreba snažnija sinergija radi bolje promidžbe i zaštite nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, sport, ali i kvalitetnija integracija u austrijsko društvo kojom bi se otvorila mogućnost sukreiranja politika koje utječu i na Hrvate kao jedne od najvažnijih zajednica u Austriji, navodi se u priopćenju.

"Želja nam je da s našim zajedništvom budemo snaga koja će biti aktivan sudionik austrijskog društva kako nas svi ti procesi ne bi mimoilazili kao prije. Potrebno nam  je to zajedništvo, jer previše smo se okrenuli jedan od drugoga, svatko je u svojem kutu, i to nije dobro", poručio je predsjednik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić na panelu održanom u prigodi Kongresa.

Pojasnio je da cilj udruge Hrvatskog doma nije da bude krovna udruga svih Hrvata u Austriji i da nije nikome konkurencija, već joj je misija da poveže sve Hrvate bez obzira otkud su i kada su došli, da  bude spoj svih generacija, a sve u svrhu snažnijeg statusa Hrvata u austrijskom društvu.

"Kongres je samo jedna stepenica na našem putu. Nakon njega, intenzivno krećemo s aktivnostima na ostvarenju naših ciljeva", rekao je predsjednik Hrvatskog doma, istaknuvši da će među prioritetima biti uspostavljanje info centra, a najvažniji je projekt izgradnja Hrvatskog doma u Beču koji je već nekoliko desetljeća čežnja svih Hrvata.
"Vjerujemo da ćemo Hrvatski dom imati u 2020.", rekao je Lucić.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obraćanju nazočnima dao je potporu Hrvatskom domu Beč, izrazivši nadu da će taj projekt i brojne druge aktivnosti koje predstoje na izazovnom putu udruge Hrvatski dom biti primjer mnogima drugima.

"Ideja Hrvatskog doma hvale je vrijedan projekt koji potiče i promiče hrvatsko zajedništvo jer samo zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti konkretne rezultate te zbog toga naš Ured očekuje i posebno potiče aktivan stav Hrvata izvan Hrvatske, njihove ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unaprjeđenja suradnje, koja treba biti učinkovita i kvalitetna", istaknuo je Magdić u obraćanju.

Branimir Lončar, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, u svom je obraćanju podržao osnivanje udruge Hrvatski dom Beč te njihove ciljeve, poručivši kako su to plemeniti ciljevi, ali da će u njihovu ostvarenju sigurno biti i prepreka.

"Važno je ne posustajati, već nastaviti dalje", rekao je Lončar, prisjetivši se izgradnje Hrvatskog doma u Aucklandu na Novom Zelandu. Kazao je da je vrlo ponosan što je sudjelovao u tom projektu.

Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, u svojemu je govoru detektirao srž problema Hrvata u Austriji, a to je nejedinstvo.

"Godinama promatram i primijetim kako se jedinstvo Hrvata može samo osjetiti u crkvi, a kada izađu iz nje svatko trči svojem dvorištu. Nama nedostaje jedan centar u kojem bi zaista Hrvati doživjeli jedno zajedništvo. Kada sam čuo za ovo što se u Beču priprema s Hrvatskim domom, onda mi je zaigralo srce od radosti. Imao sam dojam i osjećaj da se rađa nešto novo ovdje u Beču i to nešto dobroga. Zbog toga sve čestitke na hrabrosti. Vjerujem da neće biti lagano, mi smo Hrvati, na žalost, nesložni ali zapravo svi žudimo za jednim zajedništvom, slogom",  kazao je fra Josip u emotivnom govoru.

Potporu radu Hrvatskog doma Beč dao je i Petar Tyran iz Hrvatskog centra u Beču koji je ujedno iskoristio prigodu da nazočne upozna s izazovima s kojima se suočavaju gradišćanski Hrvati.

U sklopu Kongresa, predstavio se i dio tima Hrvatskog doma Beč, a riječ je visokoobrazovanim mladim ljudima koji imaju iskustvo i kompetencije u raznim područjima društvenog djelovanja – za kulturu Andrea Nikolić, za jezik Marina Turkalj te za djecu i mlade Martina Horvat.

Osim panel rasprava, na Kongresu je prezentiran vrlo bogat i raznovrstan kulturno-zabavni program u kojem su se predstavila kulturno-umjetnička društva, a uspješni su bili i nastupi renomiranih hrvatskih glazbenika, pjevača i svirača.