Uspostava vlasti u BiH čeka okončanje trgovine ministarstvima

Postupak uspostave nove zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu prošle godine, trebao bi biti "odmrznut" ovog tjedna nakon gotovo jednomjesečnog zastoja, no zbog sukoba koalicijskih partnera oko raspodjele ministarskih mjesta još je neizvjesno hoće li on biti ubrzo i dovršen, prenose u ponedjeljak lokalni mediji u BiH.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio je kako će u četvrtak biti održana konstituirajuća sjednica Doma naroda parlamenta Federacije BiH, na kojoj bi trebao biti izabran i novi predsjednik te dva dopredsjednika tog entiteta, kao i zastupnici za Dom naroda parlamenta BiH.

Predsjednik i dopredsjednici FBiH po ustavu predlažu mandatara za sastav entitetske vlade, a na njenoj uspostavi kao na preduvjetu daljnjih koraka ka formiranju Vijeća ministara BiH inzistira upravo HDZ BiH.

Unatoč Čovićevoj najavi, kako podsjeća "Dnevni avaz", problem ostaje u činjenici da jednostavno manjka Srba koji bi bili izabrani u federalni Dom naroda pa do sada nisu popunjena sva mjesta u klubu predstavnika tog naroda.

Dom naroda federalnog parlamenta čini 58 zastupnika koji se biraju neizravno među zastupnicima deset županijskih skupština. Čine ga tri nacionalna kluba s po 17 zastupnika i klub od sedam predstavnika manjinskih nacionalnih skupina. S obzirom da među zastupnicima u skupštini Sarajevske županije nije bilo više od dvojice srpske nacionalnosti, u klub Srba izabrano je tek 13 zastupnika pa ih nedostaje još četiri.

Njih naknadno treba imenovati Središnje izborno povjerenstvo (SIP) s izbornih listi u drugim županijama kako bi Dom naroda mogao zakonito odlučivati.

No, uz "manjak Srba" pojavio se i problem raspodjele mjesta u izvršnoj vlasti.

Za sada je izvjesno jedino kako će novi predsjednik FBiH biti Marinko Čavara iz HDZ BiH. Tko će biti bošnjački i srpski dopredsjednici nije jasno osim što postoji dogovor da bošnjačkog kandidata predloži Stranka demokratske akcije (SDA), dok bi srpskog mogla predložiti Demokratska fronta (DF), ali i Socijaldemokratska pratija (SDP BiH) koja nije dio vladajuće koalicije.

Problem HDZ BiH i koalicijskih partnera

No HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima ima problem oko raspodjele ministarskih mjesta u federalnoj vladi. Čović je istaknuo kako njegova stranka ultimativno inzistira na šest ministarskih mjesta.

"Mi tražimo pet hrvatskih i jednu srpsku poziciju", kazao je ranije Čović.

On i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik od ranije imaju dogovor po kojemu jedno hrvatsko mjesto u vladi RS pripada HDZ BiH, dok bi jedno ministarstvo u vladi FBiH, koje pripada Srbima, HDZ BiH "rezervirao" za Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Provedbu tog dogovora komplicira činjenica da SNSD nije dio vladajuće koalicije na državnoj razini niti ga SDA i Demokratska fronta (DF) žele kao partnera.

Član Predsjedništva BiH i čelnik SDA Bakir Izetbegović na te zahtjeve uzvraća konstatacijom kako ultimativni zahtjevi ne vode nikuda te je poručio kako bi u najboljem slučaju HDZ BiH mogao dobiti "pet i pol ministarstava".

Iz DF-a, stranke iz koje su ranije poručili kako neće tražiti niti jednu bošnjačku ili hrvatsku poziciju, u ponedjeljak su ocijenili kako Čović sam sebi proturječi jer je ranije inzistirao da ne može jedan narod birati drugome predstavnike u vlasti. U DF-u drže da oni kao multietnička stranka čije glasačko tijelo, za razliku od HDZ BiH, čine i Srbi, ima više prava na ministarske pozicije koje po ustavom utvrđenim kvotama pripadaju Srbima. "Sjest ćemo i razgovarati, a ultimatum ne prihvaćamo", kazao je Suljagić.

Tek nakon što bude raspetljan čvor raspodjele ministarskih pozicija u vladi Federacije BiH mogao bi se očekivati nastavak postupka uspostave vlade BiH, Vijeća ministara.

SDA je ranije kao kandidata za mandatara predložila svog člana Denisa Zvizdića, a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) trenutačno provode zakonom propisane provjere koje su preduvjet da ga Predsjedništvo BiH i službeno imenuje mandatarom. SIP i SIPA imaju obvezu utvrditi je li Zvizdić u sukobu interesa i vodi li se protiv njega kakva istraga koja bi bila smetnja imenovanju. Rok za okončanje tih provjera istječe krajem tjedna, čime se stvaraju uvjeti da se o njegovoj kandidaturi očituje Zastupnički dom državnog parlamenta.

Redovita sjednica tog tijela najavljena je za 29. siječnja, no njegov predsjedatelj Šefik Džaferović najavio je kako će se sazvati izvanredna sjednica i prije tog datuma s ciljem maksimalnog ubrzanja postupka imenovanja novog predsjedatelja Vijeća ministara.

Prema trenutačnim procjenama postupak uspostave nove vlasti u BiH mogao bi u najboljem slučaju biti okončan polovicom veljače.