Sud BiH podignuo optužnicu protiv Mlaće i Cikotića: Odgovarat će za zločine nad Hrvatima u Bugojnu

Sud BiH ovih je dana potvrdio optužnicu protiv Mlaće i Cikotića koju je u prosincu prošle godine podiglo Tužiteljstvo BiH. Pored Mlaće i Cikotića, optužnicom Tužiteljstva BiH bio je obuhvaćen i Tahir Granić, zapovjednik 307. Brigade Armije R BiH, ali Sud nije potvrdio dio optužnice koja se odnosi na Granića.

Optužnicom Tužiteljstva BiH koju je potvrdio Sud BiH Mlaću i Cikotića tereti se da su od 18. srpnja 1993. godine do polovice travnja 1994., u  sklopu svojih ovlasti, Mlaćo političkih, a Cikotić vojnih, postupali protivno odredbama Međunarodnog humanitarnog prava. Tereti ih i za kršenje Ženevske konvencije, posebno u dijelu koji se odnosi na postupanje prema ratnim zarobljenicima. 

Mlaći će se tako suditi jer je "naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je napravljen spisak 'ekstrema' zarobljenika HVO-a, koji su potom odvođeni u prostorije BH banke gdje su mučeni i premlaćivani nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani", stoji u potvrđenoj optužnici.

FOTO: HINA/FENA/Branka Soldo

Evo za što ih se sve tereti

Cikotića se među ostalim, tereti za izadavanje zapovjedi o odvođenju zarobljenika na prinudne radove na borbenim crtama gdje im je život bio ugrožen te da nije poduzeo nužne i razumne mjere kojima bi spriječio premlaćivanja i ubojstva hrvatskih zarobljenika. Mlaćo je konstatirano u tekstu potvđene optužnice bio "de facto" autoritet civilne i vojne vlasti u ratu u Bugojnu, njegove odluke su se poštovale i provodile pa tako i o likvidiranju određenog broja zarobljenika, skupine od 23 do 26 zarobljenika koje je prethodno označio kao "ekstremni dio" kojeg je trebao tajno likvidirati. To je napisao i u svome ratnom dnevniku, piše Večernji list.

Mlaću se tereti i da je svojom  zapovijedi, početkom listopada 1993. godine spriječio prebacivanje zarobljenika u Kazneno- popravno zavod u Zenicu.  Selmu Cikotića u potvrđujenoj optužnici tereti se da je u razdoblju od 12.ožujka 1993. godine do 13. travnja 1994. godine  kao zapovjednik Operativne skupine Zapad 3. Korpusa Armije R BiH  te kao načelnik stožera 7. Korpusa Armije R BiH propustio spriječiti nečovječno  postupanje prema hrvatskim ratnim zarobljenicima uključujući  i njihovo korištenje kao "živog štita" pri čemu su mnogi od njih smrtro stradali.

HVO potvrdio najveću pobjedu nakon rata: Priči je napokon došao kraj

Tereti ga se za kršenje više odredbi Ženevske konvencije koja definira način postupanja prema ratnim zarobljenicima kao i članaka Haaškog protoka. Ukratko, Mlaći i Cikotiću sudit će se za ratne zločine protiv zarobljenika, uključujući i nasilna odveđenja i likvidaciije na Rostovu lokalitetu koji po svemu sudeći krije tijela većine od 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša za kojima se još traga.