OSMO ZASJEDANJE

U subotu se okuplja Hrvatski narodni sabor u BiH. Hoće li doći i Milorad Dodik?

Autor

Ivan Crnjac

U subotu, 26. siječnja, u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru bit će održano VIII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS u BiH). 

25.01.2019. u 07:08
Ispiši članak

HNS je nastao kao odraz odgovora hrvatskih političkih predstavnika u BiH na preglasavanje i konstantnu majorizaciju i političko šikaniranje u BiH.

28. listopada 2000. godine u Novom Travniku održana je utemeljiteljska sjednica pod vodstvom tadašnjeg šefa HDZ-a BiH Ante Jelavića, a nakon propalog pokušaja formiranja Samouprave, visoki predstavnik je smijenio Jelavića i zabranio mu političko djelovanje.

Godine 2002. HNS odbija potpisati tzv. Sarajevski sporazum, a u ime hrvatskih stranaka potpisao ga je Krešimir Zubak. Tim promjenama, odnosno amandmanima visokog predstavnika u BiH, dotadašnji politički položaj bh. Hrvata grubo je devastiran, a izvorni Dayton koji je Hrvatima omogućavao paritet i političku ravnopravnost izgubio je smisao. 

I odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Alije Izetbegovića o konstitutivnosti svih na cijelom prostoru BiH pojačala je položaj bošnjačke politike jer su Hrvati u RS-u dobili papirnu konstitutivnost kao i Srbi u Federaciji BiH dok su Hrvati u FBiH izgubili onu stvarnu.

Nakon nametanja notorne Vlade Platforme 2011. koju je neobičnom matematičkom jednadžbom "blagoslovio" Valentin Inzko kazavši da je pet trećina od 17, Hrvati su na razini Federacije BiH izbačeni iz vlasti. Vlast je formirana uz mrvice hrvatskih stranaka koje su osvojile minoran broj glasova.

22. ožujka 2011. Dragan Čović u ime HDZ-a BiH i Božo Ljubić u ime HDZ-a 1990, kao dviju najjačih hrvatskih političkih opcija u BiH, reaktivirale su HNS.

U najkraćem; to je povijest Hrvatskog narodnog sabora u BiH. U subotu, 26. siječnja ove godine, HNS će održati svoje VIII. po redu zasjedanje na kojem će biti izabrano novo vodstvo. Najizglednije je da će predsjednik HNS-a (p)ostati Dragan Čović s obzirom na to da je stranka koju vodi najjača stranka unutar hrvatskog korpusa u BiH. 

Također, HNS ima i Predsjedništvo koje čini 14 različitih političkih opcija u BiH, a osim Predsjedništva tu je i Glavno vijeće kao glavno tijelo HNS-a. 

NGO ili krovna organizacija

Sarajevski mediji i bošnjačke političke elite HNS promatraju kao običnu nevladinu organizaciju dok iz HNS-a tvrde da se radi o krovnoj političkoj organizaciji bh. Hrvata. 

Dragan Čović nakon izbora najavljuje blokadu formiranja Vlade Federacije dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH koji bi, najkraće rečeno, Hrvatima konačno trebao osigurati političku ravnopravnost i konstitutivnost.

Prvaci HNS-a govore nam da se na zasjedanju neće dogoditi ništa posebno zanimljivo, ali ono što možemo očekivati jesu jasne političke poruke i odgovori na neka pitanja. 

Nakon instalacije Komšića u Predsjedništvo BiH Čovića se pokušava prikazati kao gubitnika što je samo djelomično točno jer politička realnost govori drukčije. Naime, Čović u ovom trenutku ima mogućnost blokade formiranja Federalne vlade i tu je vrlo komotan. Njegovi ministri ostaju u tehničkom mandatu, Vijeće ministara (svojevrsna državna vlada s manjim ovlastima od državnih vlada inače) također se može formirati i tu je Čović kao realni nositelj legitimiteta nezaobilazan faktor.

Priključio se i HDZ 1990

Da je situacija u politici bh. Hrvata ozbiljnija nego inače, govori nam i podatak da je najjača oporbena stranka HDZ 1990 potpisala sporazum s HDZ-om BiH o zajedničkom djelovanju nakon izbora. Taj potez znakovit je i pokazuje nam da se hrvatska politika u BiH konačno konsolidira te da su odlučili stranačke interese ostaviti po strani. 

Takva odluka ne sviđa se sarajevskim političkim strankama, u prvom redu SDA i Bakiru Izetbegoviću jer su na HDZ 1990 gledali kao na "svoje" Hrvate koji će, kao što je bio slučaj i 2011., zbog kolačića u vlasti pristati na potpunu dekonstrukciju položaja Hrvata u BiH i konstitutivnosti kao natkrovljujućeg načela.

Međutim, prvaci Devedesetke to su odbili, a glavni odbor stranke je podržao sporazum s HDZ-om BiH. 70 od 75 članova glavnog odbora je bilo za.

Dolazi li Dodik? 

Čović je 9. siječnja ove godine bio u Banjoj Luci na obilježavanju Dana Republike Srpske. Iako je odnos njega i Dodika poslovično dobar godinama, znakovito je da se na ovaj posjet odlučio baš ove godine. 

Iako su mediji različito interpretirali ovaj događaj, Čović je htio pokazati kako će bh. Hrvati voditi svoju politiku u skladu sa svojim interesima, a partnere u tomu će tražiti na temelju trenutne političke realnosti i bez duhova prošlosti. To je i logično s obzirom na to da srpske stranke Hrvatima u BiH nikad nisu radile ono što je kontinuitet kod svih bošnjačkih. 

Zahvaljujući Čoviću zbog dolaska, na, kako je naveo, njima važne datume, Dodik je poručio da će i on doći Hrvatima na njima važne datume. Jučer je dodao da mu uopće ne smeta to hoće li Čović ići na godišnjicu Oluje te da on poštuje Čovićev stav po tom pitanju. 

S obzirom na najavu Milorada Dodika o tomu da će Hrvatima uveličati važne datume, možemo ga očekivati u subotu na zasjedanju HNS-a, a ostaje nam vidjeti hoće li doći i tako pojačati suradnju političkih predstavnika Hrvata i Srba u BiH koja se, suprotno nekim interpretacijama, odnosi na jačanje države BiH a ne na njeno slabljenje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.