Što se točno dogodilo kod Bugojna? 'Neprihvatljivo je korištenje takvih vojnih odora'

Nedaleko Bugojna su se okupile desetine osoba, odjevenih u vojne odore s arapskim obilježjim, što podsjeća na paravojne jedinice. To je izazvalo strah kod dijela hrvatskog stanovništva u Središnjoj Bosni koje je tijekom rata bilo izloženo progonu na području na kojemu su djelovale mudžahedinske postrojbe.

Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju muškarce s dugim bradama, s replikama oružja. Na nekoliko fotografija je postrojeno njih više od 50, uz kretanje kroz šumu koje podsjeća na vojne akcije. Navodno se radilo o sportskim aktivnostima više airsoft klubova. 

Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini upozorava kako ovakvi incidenti nisu samo alarmantni, već predstavljaju i ozbiljan napad na temeljne vrijednosti mira i sigurnosti. Pozvane su nadležne institucije, uključujući Srednjobosansku policiju, Tužiteljstvo, SIPA-u, te međunarodne organizacije kao što su Europska unija, NATO i američko veleposlanstvo, da poduzmu hitne mjere i osiguraju javni mir.

'Očekujemo odlučan rad'

Koordinacija također ističe kako će pratiti i dokumentirati sve aktivnosti povezne s tim radikalnim skupinama, te zahtijeva da se poduzmu konkretne sankcije. "Hrvati u Središnjoj Bosni i Bugojnu nisu i neće biti prepušteni sami sebi. Očekujemo odlučan rad nadležnih tijela i spremni smo aktivno sudjelovati kako bismo osigurali da Bugojno i cijela Središnja Bosna ostanu sigurna područja za život Hrvata", stoji u priopćenju.

Koordinacija također ističe da je neprihvatljivo korištenje vojnih odora i obilježja koja podsjećaju na ratne i terorističke strukture. Takva okupljanja ponovno otvaraju teške rane iz prošlosti, podsjećajući na stradalničku sudbinu Hrvata Bugojna tijekom Domovinskog rata. Tijekom bošnjačko-hrvatskog rata prognano je skoro 15.000 Hrvata, a nakon rata ih se vratilo svega nekoliko tisuća. 

Nastavlja se suđenje za ratne zločine u Bugojnu: Osobno je sastavljao popise za likvidaciju

Prema popisu iz 2013. prijavljeno je je preko 5500 Hrvata, a podaci Katoličke Crkve navode da je stvaran broj Hrvata katolika koji stalno žive u Bugojnu između 2000 i 3000. U ratu je ubijeno više od 300 hrvatskih civila i vojnika, a još uvijek se traga za tijelima 15 ubijenih najviših hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika. Njih ukupno 22 je bošnjačka Armija BiH najprije zarobila, a zatim pogubila. Do sada su otkrivena tijela sedmorice iz 'Bugojanske skupine'.