'Središnji državni ured aktivno pomaže hrvatsku zajednicu u Venezueli'

Hrvatska zajednica tamo broji nešto manje od pet tisuća ljudi, a Ured, s humanitarnim organizacijama, UN-om i svima koji mogu, pomaže i čuva tu zajednicu, rekao je Milas podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu Ureda u 2017. godini.

Država bi morala imati određene "magnete" kojima bi privukla jedan broj ljudi koji tamo teško žive, smatra Ante Babić (HDZ).

Milas navodi da je Ured u 2017. s 1, 3 milijuna kuna podržao 18 projekata hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Južnoj Africi.

Pohvalio se kako su novčana sredstva za pomoć hrvatskoj manjini u 12 europskih država podignuta za 50 posto u odnosu na godinu prije, da Hrvatska ima sklopljene sporazume o zaštiti prava nacionalnih manjina s četiri države: Mađarskom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom.

Hrvati u Sloveniji nemaju nikakav status

Ističe, međutim, da Hrvati u Sloveniji od 1991. nemaju nikakav status. "Dakle, niti su nacionalna manjina, niti bilo kakva druga priznata jezična ili etnička skupina", rekao je Milas, navodeći kako je 2017. osnovano povjerenstvo za rješavanje statusa Hrvata u Sloveniji.

Izvijestio je kako je najveći program Ureda namijenjen hrvatskom narodu u BiH, da su novčana sredstva u 2017.  bila za petinu veća u odnosu na godinu prije i da je  financirano je 88 projekata. Osim toga, u funkciju je stavljen dom za siromašnije studente u Mostaru, opremljen je i studentski dom u Sarajevu, otvoren odjel osnovne škole u Grudama i obnovljena mala škola u Širokom Brijegu.

U akademskoj 2016./2017., Ured je dodijelio 500 studentskih stipendija pripadnicima hrvatskog naroda, osigurao dodatna novčana sredstva za Sveučilište u Mostaru i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru. 
Sklopio je sporazum sa Sveučilištem u Zagrebu, 2017. osigurana je  posebna upisna kvota za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva, pokrenuo je besplatne internetske tečajeve hrvatskog jezika. 

Zahvalnost Ivanu Bagariću

HDZ-ovi zastupnici hvale projekte Ureda, a Željko Raguž poziva da se u BiH stvore uvjeti za početak rada javne televizije na hrvatskom jeziku. Obnova HRT-ovih dopisništava u Sarajevu i Mostaru im je pomogla, no najbolje će im se pomoći da se stvore uvjeti za početka rada javne radiotelevizije na hrvatskom jeziku, kaže Raguž.

HSS-ov Davor Vlaović nedopustivim drži da Hvati u BiH nemaju ista izborna prava kao i drugi, poručuje da hrvatski Sabor i Vlada moraju naći model da se njihova prava poštuju. Nacionalni korpus u BiH se ne smije dijeliti, što su pojedinci u BiH činili, neki su se bogatili dok su ostali siromašili i iseljavali, kazao je zastupnik. 

Na opasku Gordana Marasa (SDP) kako bi već sad trebalo raditi programe za Hrvate u Irskoj, ako ih se želi vezani za Hrvatsku, Milas tumači kako je organizirana zajednica pretpostavka da se nekome pomogne. Naša dijaspora u Irskoj nije homogena, ljudi tamo uglavnom idu da bi se vratili ili završili u trećoj zemlji, kaže Milas navodeći da je 2008. Irsku napustilo pola milijuna stanovnika, no u zadnje dvije godine počeli su se vraćati.

HDZ-ovi zastupnici iskazali su poštovanje i zahvalnost nedavno preminulom kolegi Ivanu Bagariću koji je inicirao i pomogao da se stvori okvir za institucionalnu suradnju s Hrvatima u BiH.