TEŽAK POLOŽAJ HRVATA U VOJVODINI

SRBIJA NE ODGOVARA Hrvatski veleposlanik: Prividno lokalno pitanje može izazvati šire posljedice

Autor

js/h

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije (MSP) do sada nije službeno odgovorilo na notu hrvatskog MVEP-a u povodu inicijative za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu, ali je bilo diplomatskih kontakata i razgovora, potvrdio je Hini hrvatski veleposlanik u Beogradu.

13.03.2021. u 10:34
Ispiši članak

"Formalni odgovor na notu nije primljen, ali je na temu spomenute inicijative o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u uporabu kao manjinskog jezika u Statut grada Subotice bilo diplomatskih kontakata i razgovora", rekao je Hini veleposlanik Hidajet Biščević, ukazavši da je "tema zaokupila pozornost šire političke javnosti, što pokazuje koliko je ta inicijativa osjetljiva i koliko različitih interpretacija i posljedica može izazvati, uključujući i nepotrebne političke i nerijetko neutemeljeno emocionalne reakcije".

Na pisani i telefonski upit Hine srbijanskom MSP-u o službenom stajalištu u povodu note hrvatskog MVEP-a, odgovor je izostao.

Biščević drži da "u ukupnim hrvatsko-srpskim odnosima u ovom trenutku, kad se polako počeo pokretati svojevrsni novi momentum – od rješenja nekih dugo otvorenih pitanja do solidarnosti oko potresa – ovo uistinu korak nazad", ukazujući da "jedno prividno lokalno pitanje može izazvati šire posljedice".

Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su 4. ožujka Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja tzv. bunjevačkog jezika kao službenog u tom gradu, čemu su se oštro usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a hrvatski veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević, prijedlog je ocijenio zakonski i pravno neutemeljenim.

Sa Zrinjevca je uslijedila nota srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika u kojoj je istaknuto da "bunjevački govor nije jezik", jer on "pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika".

Pokretanje takvih inicijativa, poručio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, "ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa", a time bi se i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o uzajamnom poštivanju prava manjina.  

"Po mojem sudu, sve to pokazuje da su bilo koji oblici političkog voluntarizma i ishitrenosti štetni po naše odnose. Nama, i jednima i drugima, na svim razinama, treba dijalog, razgovor, razumijevanje 'druge strane', bez obzira jesu li to Zagreb i Beograd ili Bunjevci i Bunjevački Hrvati", naveo je Bičević za Hinu.

Potvrdivši da je bilo kontakata na diplomatskoj razini u povodu note i pokušaja usuglašavanja o daljim koracima, veleposlanik RH je ocijenio kako je "formalno riječ o gradskom statutu, ali se tema širi i na zakonodavno polje i na međudržavni sporazum o zaštiti manjina".

"Utoliko je bilo prirodno da je, primjerice, ministar Grlić Radman razgovarao osobno s ministrom Selakovićem, ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom političkom pitanju. S razine Veleposlanstva, osobno sam posjetio Suboticu i razgovarao s Predsjednikom Skupštine grada gospodinom Pasztorom, pri čemu smo se suglasili da inicijativu treba promatrati i u kontekstu širih odnosa dviju zemalja, jer još uvijek svaki potez s jedne ili druge strane, kakvi god bili motivi, koliko god se 'sitnima' činili, mogu izazvati  šire poremećaje", rekao je Biščević za Hinu.  

Poslije posjeta Subotici, Biščević očekuje da će se "na radnoj diplomatskoj razini pristupiti razjašnjavanju svih okolnosti u svezi te inicijative", navodeći kako mu je predsjednik subotičke gradske skuštine Balint Pasztor rekao da je "usvajanje odluke u Skupštini Subotice tek prvi korak u daljnjoj proceduri", što sugerira da "još ništa nije 'završeno', već tek pokrenuto".

"Tako ćemo nastaviti i s diplomatskim djelovanjem. Pri tomu, za razliku od mnogih koji vjeruju da se javnom radikalizacijom, medijskom halabukom ili samo-promocijom oko ovog ili bilo kojeg drugog pitanja, može doći do rješenja, čvrsto vjerujem u tihi, profesionalni diplomatski rad", istaknuo je Biščević.

On očekuje i da će, sa svoje strane, "u istom smjeru  i istom duhu oko ovog i drugih pitanja nastaviti djelovati i Hrvatsko narodno vijeće, kao krovna i utjecajna ustanova ključna za zaštitu i unapređenje položaja hrvatske zajednice u pokrajini i Srbiji".

U iščekivanju daljih koraka nakon započete procedure gradskih vlasti u Subotici, čelnici hrvatske zajednice u Vojvodini pokrenuli su pitanja reciprociteta i zatražili od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića proglašenje hrvatskog jezika kao službenog na cijelom teritoriju Vojvodine, te u gradu Somboru i općinama Apatin i Bač.

Ta je inicijativa potaknula reagiranja, ali ne na službenoj razini, već na društvenim mrežama, pa su čelnicima HNV-a upućene prijtnje, na što je hrvatski MVEP uputio novu notu službenom Beogradu zatraživši otkrivanje i procesuiranje počinitelja.

Subotička je policija brzo reagirala i uhitila Subotičanina K.T. (40) zbog sumnje da je prijetio predsjednici HNV-a nakon zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov istaknuo je u u petak da se u hrvatsku zajednicu zbog prijetnji njihovom vodstvu uvukao strah, ali da "ohrabruje uhićenje" jedne od osoba koje stoje iza takvih poruka elektroničkom poštom i na društvenim mrežama.

"To su geste koje nas hrabre, koji ulijevaju nadu da će Srbija razriješiti sve ono što nije dopušteno pozitivnim zakonima u Srbiji kada je pitanju izazivanje nacionalne i vjerske nesnošljivosti", rekao je Žigmanov. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.