KRVAVA VELJAČA

U SPOMEN ŽRTVAMA Obilježava se 75. obljetnica jugokomunističkog ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu

Autor

bl/Nedjelja.ba

U susret obljetnici stradanja hercegovačkih fratara u Drugom svjetskom ratu i zločinima jugokomunističkih vlasti, koji se i danas uglavnom prešućuju i ne procesuiraju, obilježavaju se "10. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca". Program je počeo u subotu 1. veljače.

04.02.2020. u 16:22
Ispiši članak

Utjecaj totalitarističke prošlosti na demokratsku sadašnjost na primjeru stradanja hercegovačkih franjevaca te partizanskih zločina u Hercegovini tiče se konkretnih zločina jugokomunističkih vlasti nad hercegovačkim franjevcima u Hercegovini, koji se do današnjih dana uglavnom prešućuju, umjesto procesuiraju, dok se simbolima totalitarističkog režima pod kojim smo u okviru SFRJ-e živjeli obično pridaje pozitivan prefiks antifašizma, piše Nedjelja.ba.

Nije nepoznato da su franjevci u BiH, kroz svu svoju povijest imali velikih poteškoća, ali one kojima su bili izvrgnuti pred kraj i prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata zasigurno nadilaze i one doživljene za Osmanlijskih vremena, piše Miroslav Landeka u Napretkovu Godišnjaku za 2018.

Prešućivanje ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca

Danas se unutar užeg znanstvenog kruga ova ubojstva sustavno obrađuju, prikupljanju svjedočenja, pišu knjige međutim, ti događaji u veljači 1945. u Hercegovini, posebice u Mostaru i Širokom Brijegu, ali i u drugim općinama zapadne Hercegovine, kada su izvršena okrutna ubojstva nevinih svećenika od strane partizana, dugo su bili zabranjena i opasna tema.

Šutnja o "crvenom teroru" svakako se događala i događa i zbog činjenice, kao što je to ustvrdio povjesničar dr. Ivo Lučić na jednoj od tribina organiziranih u Mostaru, da se osobe koje su bile dio komunističkog totalitarnog režima i danas nalaze na važnim funkcijama, ali ne žele govoriti o zločinima te ni drugima ne dopuštaju da govore o njima. Stoga je više nego opravdano, da se danas u demokratskom društvu, moraju rasvijetliti sva nemila događanja te osuditi svi zločini.

Nažalost, ni nakon proteka 75 godina nikada se do kraja jasno i otvoreno nije priznalo što se zapravo dogodilo s hercegovačkim franjevcima u Drugom svjetskom ratu i godinama poraća kada je komunistička represija bila naročito izražena.

Komunistički totalitarni režim kroz skoro pola stoljeća ne samo da nije ni pokušao rasvijetliti te događaje već je naprotiv zabranjivao i progonio svaki drukčiji govor. Išlo se i korak dalje tako da je nakon Drugoga svjetskog rata stvarana brojna literatura komunističkoga režima koja je na sustavan način kriminalizirala Katolički Crkvu u BiH i posebice prešućivala zločine nad njom.

A jedan od takvih događaja o kojem govore članovi franjevačke zajednice u Hercegovini je i ubojstvo sedam franjevaca u Mostaru prije 75 godina i 12 ubijenih i spaljenih franjevaca u samostanu na Širokom Brijegu.

Komunistička čistka u Hercegovini nije bila nasumična

Komunistička čistka ni u Hercegovini nije bila nasumična, nego usmjerena na fratre, svećenike i druge hrvatske velikane duha jer se tako željelo ubiti duh jednoga naroda, vjeru i Crkvu.

A godinama Vicepostulatura postupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65 subraće, koja djeluje u sastavu Hercegovačke franjevačke provincije na čelu sa fra Miljenkom Stojićem traga za istinom i sebi je dala u zadatak pronaći što je više moguće svjedočenja i dokumenata glede ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.

Jugokomunistima je trebalo nekoliko dana početkom veljače 1945. da pregaze Široki Brijeg i napadnu Mostar. Za to vrijeme, prema skupljenim svjedočanstvima iz prve i druge ruke, napravili su na Širokom Brijegu 303 grobišta. Među tim žrtvama bili je i 12 franjevaca iz samostana, devet iz mlinice i hidrocentrale te šest iz Mostarskog Graca i trojica iz Izbična. Prije i kasnije hercegovački franjevci ubijani su i na drugim mjestima, sveukupno njih 66.

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.