Šokantan obrat na BiH bojišnicama: Rat između Bošnjaka i Hrvata bio je posebno brutalan

Najznačajniji i najdugotrajniji sukobi odvijali su se na područjima Hercegovine (u Mostaru, Jablanici, Prozoru-Rami, Konjicu), u dolini rijeke Lašve (u Travniku, Novom Travniku, Vitezu, Busovači), u dolini gornjeg toka rijeke Vrbas (u Uskoplju, Bugojnu), u dolini rijeke Lepenice (u Kreševu, Kiseljaku, Fojnici) i u dijelovima Bosne (u Kaknju, Varešu, Maglaju, Zenici, Zavidovićima, Žepču).

Napetosti između Bošnjaka i Hrvata bile su najveće na područjima na kojima niti jedna strana nije imala većinu, a upravo je u takvim sredinama i došlo do prvih lokalnih sukoba, jer su se obje strane u njima borile za političku prevlast.

Iako su se do tada zajedničkim snagama borili protiv Srba, Bošnjacima se sve manje sviđala politika dr. Franje Tuđmana za kojega su smatrali da ima tendenciju širenja Hrvatske na područje BiH. Kako se ni jedna ni druga strana nisu uspjele dogovoriti oko političke i vojne vlasti, to je u konačnici rezultiralo dvovlašćem u takvim krajevima.

Foto: Screenshot

Početne incidente pogoršao dolazak mudžahedina

Sve je započelo sredinom listopada 1992. godine, kada je došlo do tri incidenta koja su dovela do prvih ozbiljnijih vojnih sukoba u srednjoj Bosni. Prvi se dogodio u Novom Travniku 18. listopada, kada je došlo do sukoba između pripadnika HVO-a i ARBiH na benzinskoj crpki nedaleko stožera HVO-a.

Sukob je izbio jer su Hrvati odbili dati gorivo pripadnicima ARBiH, nakon čega je izbila svađa koja je prerasla u fizički sukob u kojemu je ubijen jedan Bošnjak. Armija RBiH i HVO sukobljavali su se u samom Novom Travniku i u selima Šenkovići, Sinokos, Donje Pećine i Opara. Tijekom borbi u tim selima, Armija RBiH napala je Stjepana Blaževića, zapovjednika HVO-a Jajce i Nikolu Bilića, predsjednika HVO-a Jajce. U tim borbama poginulo je 15 vojnika HVO-a, a Armija RBiH prvi put je upotrijebila teško topništvo protiv Hrvata.

Armija BiH koja se do tada sa pripadnicima HVO-a protiv Srba borila rame uz rame, u svoje je redove prihvatila mudžahedine čija se prisutnost sve više osjećala pa se, zbog njihova nemilosrdnog načina ratovanja i ubijanja hrvatskih civila, situacija između ova dva naroda dodatno pogoršala. Što se HVO-a tiče, njima su u pomoć počeli pristizati branitelji iz Hrvatske, od čega su mnogi kao motive dolaska u BiH navodili kao "zahvalnost i vraćanje usluge Hrvatima iz BiH koji su se u velikom broju pojavili '91. na hrvatskim bojišnicama".

Foto: Screenshot

Ahmići i Trusina

Sukob dojučerašnjih suboraca bio je stravičan, a diljem BiH zaredali su se međusobni pokolji. Posebno se pamti 15. travnja 1993. godine, dan kada su obje vojske počinile nezapamćene zločine jedni nad drugima. Toga dana započeo je opći napad HVO-a na selo Ahmići, koje je bilo od primarne važnosti za očuvanje komunikacije Vitez – Busovača. Ovaj napad su izvele najborbenije jedinice HVO-a, diverzantski vod jedinice "Jokeri" i Viteška brigada HVO-a.

U Ahmićima je ubijeno 116 osoba, najvećim dijelom stariji ljudi, žene, djeca i dojenčad. Ubijene su i spaljene kompletne obitelji, ubijeno je 11 djece među kojima i beba od tri mjeseca, Sead Ahmić. Sve bošnjačke kuće spaljene su do temelja, a ovaj je masakr ostao zapamćen kao jedan od najkrvoločnijih ratnih zločina prema civilima u BiH.

Istovremeno, Hrvati iz sela Trusina u općini Konjic doživjeli su isti užas. U napadu postrojbi Armije BiH, kojima je zapovijedao Zulfikar Ališpago, selo Trusina je zauzeto u ranim jutarnjim satima, a nakon toga je uslijedio masakr nad civilima dok su zarobljeni pripadnici HVO strijeljani. Pripadnici postrojbe "Zulfikar" su u tom selu ubili 15 hrvatskih civila, strijeljali šest vojnika Hrvatskoga vijeća obrane koji su se prethodno predali, te ranili četiri osobe, među kojima je bilo dvoje djece.

Interes za strane dragovoljce u Hrvatskoj probuđen je ratom u Ukrajini: Bilo ih je više od tisuću

U veljači 1994. godine, ratni sukobi su gotovo utihnuli, a mir remete tek pojedinačni incidenti. Političko-diplomatski pregovori sve su jači i značajniji, da bi se sve okončalo kada je u Washingtonu, 1. ožujka 1994. godine, potpisan preliminarni Sporazum o stvaranju Federacije Bosne i Hercegovine koji će omogućiti konfederaciju s Republikom Hrvatskom.

*Tekst je nastao u okviru projekta 'Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata', kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.