TUŽNA GODIŠNJICA

ŠIROKI BRIJEG Na današnji dan dogodio se jedan od najstrašnijih komunističkih zločina

Autor

Ivan Crnjac

Jedan od najstrašnijih komunističkih zločina dogodio se na današnji dan u Širokom Brijegu prije 75 godina. Partizanske postrojbe iz Dalmacije upale su u Široki Brijeg s namjerom da stignu do Mostara i oslobode ga od neprijateljske okupacije.

07.02.2020. u 19:39
Ispiši članak

Njihovo stajalište u Širokom Brijegu kobno je bilo za franjevce u širokobriješkom samostanu koji su pobijeni bez ikakvog suđenja, uz obrazloženje tadašnjih vlasti da su pripadnike partizanskih jedinica gađali iz snajperskih gnijezda sa zvonika tamošnje crkve te ih polijevali vrelim uljem.

U srijedu ujutro, oko 11 sati, toga kobnog 7. veljače, partizani su probili zadnje linije obrane okupatora te ušli u Široki Brijeg. U franjevačkom samostanu pronašli su dvanaest fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti.

Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, vezali ih žicom, odveli u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.

Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru.

Fratri i drugi svećenici su stradavali i u drugim hercegovačkim mjestima, a ukupno ih je stradalo 66.

Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani. Širokom Brijegu je 1953. godine promijenjeno ime u Lištica prema rijeci koja protječe kroz taj grad.

Partizanska djelovanja u Širokom Brijegu devastirala su gradska, kulturna i druga blaga, a tijekom i nakon Drugog svjetskog rata u tom gradu je stradalo između 786 i 2150 osoba.

Hrvoje Mandić, povjesničar koji je ovih dana obranio doktorsku disertaciju upravo na ovu temu, u svom je izlaganju u četvrtak navečer u Zagrebu istaknuo da su osim zračnih napada, franjevačka crkva i samostan gađani topničkim i tenkovskim hitcima. Analizom korpusnih, divizijskih i brigadnih zapovijedi za napad dolazi se do zaključka kako je uporabom tenkova i topništva i definiranjem vatrenih ciljeva izravno zapovijedao Štab VIII. dalmatinskog korpusa.

"Iz navedenoga možemo zaključiti da je samostan na Širokom Brijegu, koji je tih dana izravno pogođen preko 310 puta, ranije odabran kao vojni cilj upravo od strane tog Štaba. Kada se to sagleda u kontekstu dostupnih obavještajnih podataka koji kazuju da su težišne otporne točke bile Šuškov i Burića brijeg, onda se sam po sebi nameće zaključak da samostan i crkva nikako nisu mogli niti trebali biti vojni ciljevi, a pogotovo ne legitimni vojni ciljevi.

Josip Broz Tito, zapovjednik Vrhovnog Štaba naredio je ubojstva širokobrijeških franjevaca. Franjevci su ubijeni prema unaprijed osmišljenom planu vrha Komunističke partije Jugoslavije. Odluka je donijeta u Trebinju, u Uredu OZN-e u jesen 1944. godine. OZN-a i njezina produžena ruka KNOJ, uz postrojbe 3. prekomorske brigade izvršile su pokolj širokobrijeških franjevaca u veljači 1945. godine. U razdoblju od 6. do 11. veljače pobijeno je od OZN-e 30 širokobrijeških franjevaca", istaknuo je Mandić dodavši: ''Jugoslavenska historiografija i publicistika nakon 1945. godine konstruirala je stvarnost na način da je širokobriješke franjevce označila monolitnom skupinom ustaških suradnika što oni nisu bili''.

Program "Dani sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega" nastavljeni se u petak molitvenim obredima i svetom misom koju je predvodio provincijal hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.