Široki Brijeg i Tomislavgrad se prisjetili prvog hrvatskog predsjednika

Izaslanstva Matice hrvatske, udruga proisteklih iz Domovinskoga rata te predstavnici općinske i županijske vlasti položili su cvijeće i upalili svijeće na spomeniku Franji Tuđmanu u Tomislavgradu u povodu dvadesete obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika.

Fra Mirko Bagarić je predvodio molitvu na trgu koji je 2018. dobio ime po prvom predsjedniku neovisne Republike Hrvatske.

Predsjednik Hvidrine podružnice u Tomislavgradu Stipe Braovac podsjetio je danas kako je prvi hrvatski predsjednik "jedan od najzaslužnijih ljudi što je stvorena hrvatska suverena država te što je Republika Hrvatska, ali i Bosna i Hercegovina, obranjena od agresora u ratovima 90-ih godina prošlog stoljeća". 

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca ispred spomenika prvog hrvatskog predsjednika širokobriješka gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkom Topićem prisjetila se prvog predsjednika neovisne Hrvatske.

Uz gradsko izaslanstvo, počast Tuđmanu odao je i predsjednik vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) i dopredsjednik HDZ-a BiH Zdenko Ćosić. 

Tuđman je nakon teže bolesti umro u Zagrebu prije 20 godina, a povijest će ga zapamtiti kao prvog predsjednika neovisne i međunarodno priznate Republike Hrvatske. 

U Širokom Brijegu je 2003. ispred zgrade gradske uprave podignut je spomenik Franji Tuđmanu i ratnom ministru obrane Hrvatske, rođenom Širokobriježaninu, Gojku Šušku. 

Tuđmanovo doba u Hrvatskoj obilježio je ponajprije Domovinski rat te zakon o pretvorbi i privatizaciji koji mu njegovi oponenti i danas ističu kao jedan od negativnijih aspekta tijekom vladavine. 

U nedavno provedenom istraživanju hrvatske televizijske kuće Nove TV većina građana je Tuđmana ocijenila pozitivnim ističući njegove zasluge tijekom stvaranja Hrvatske, a prošao je dobro i u ocjenama u usporedbi s drugim predsjednicima i premijerima koji su obnašali dužnosti nakon njegove smrti.

Zagrebačka zračna luka Pleso 2016. nazvana je po njemu, na inicijativu tadašnjeg premijera Zorana Milanovića koji je često isticao Tuđmanove zasluge za nastanak moderne Hrvatske iako je dolazio iz SDP-a koji HDZ-u nije svjetonazorski blizak.

Tuđman je i jedan od potpisnika Daytonskog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH, a američki diplomat Henry Kissinger svojevremeno je u pismu upućenom Tuđmanu kazao kako će ga narod ocijeniti hladne glave kada postane dio hrvatske povijesti. 

"Gospodine predsjedniče, kao i svi veliki ljudi, za života nećete dočekati pravilno tumačenje vaših zasluga za narod, to će učiniti tek buduća pokoljenja, ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom", naveo je tada Kissinger.

Tuđman je često bio meta napada mnogih koji su vezivani za (kontra)obavještajne službe iz bivše države, a poseban teret mu se tovario na leđa zbog tobožne podjele BiH. Prema svjedočenjima, Tuđman je navodno na papirnoj salveti nacrtao liniju po kojoj bi BiH podijelio s Miloševićem, ali je naknadno utvrđeno kako je riječ bila o, zapravo, ucrtavanju interesnih zona tadašnjeg NATO-a.