Šarović: BiH mora prilagoditi privremeni trgovinski sporazum s EU

"To je teško i specifično pitanje, no vrijedi uložiti napore kako bi se s EU potpisao dodatni (trgovinski) protokol vodeći računa o osjetljivosti poljoprivrednog sektora. Nastojat ćemo kroz pregovore koji slijede osigurati najbolju poziciju za BiH", kazao je Šarović sudjelujući na predstavljanju izvješća o konkurentnosti BiH koje su izradili Eonomski fakultet i Akademija znanosti i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Europska unija od ulaska Hrvatske u EU traži od BiH da svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) prilagodi tako da se kvote za bescarinski izvoz u BiH namijenjene državama-članicama Unije počnu primjenjivati i na Hrvatsku.

BiH je to odbijala uz obrazloženje kako će bescarinski uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske ugroziti domaću proizvodnju, no Europska je komisija prilagodbu postavila kao uvjet da BiH dobije status kandidata za članstvo u Uniji.

Predsjedništvo BiH u studenom 2015. godine donijelo je odluku da se tom zahtjevu udovolji pa je Vijeće ministara BiH ranije ovog mjeseca s Unijom otvorilo pregovore o prilagodbi SSP-a, koji se trenutačno odvijaju na tehničkoj razini.

Očekuje se kako će se o biti privremenog trgovinskog protokola početi pregovarati u veljači, a neizvjesno je koliko će trajati.

O njihovu ishodu sada ovisi kada će u Bruxelles biti poslana molba za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU. Predsjedništvo BiH trenutačno je na poziciji da tu molbu treba uputiti što prije, a svakako do kraja siječnja, no Šarović nije siguran da to ima smisla, tim prije što je potrebno usuglasiti i mehanizam koordinacije odnosa BiH s EU. "Prijavu možemo podnijeti sutra, no ako to učinimo bez ispunjavanja postavljenih uvjeta odgovor bismo dugo čekali", kazao je Šarović.

Također je izrazio zabrinutost ukupnim stanjem gospodarstva u BiH ističući kako je ta zemlja po svim relevantnim pokazateljima posljednja u Europi te kako su je po konkurentnosti pretekle Makedonija pa čak i Kosovo.

Wolfgang Fengler, vodeći ekonomist iz ureda Svjetske banke (WB) u Beču zadužen za pitanje konkurentnosti zemalja zapadnog Balkana, upozorio je kako je socio-ekonomski model BiH neuravnotežen odnosno kako je njen javni sektor prevelik, a izvoz isuviše nizak kako bi potaknuo napredak.

"Prioritet je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) po svaku cijenu", kazao je Fengler.

Da bi dosegnula standard drugih država istočne Europe, koje su u međuvremenu postale članice EU, taj bi rast u BiH morao biti 6,2 posto na godišnjoj razini i kroz dva desetljeća, ocijenio je Fengler.