FRATRI BOSNE SREBRENE

U samostanu u Fojnici održana promocija triju važnih djela; knjige predstavili ugledni povjesničari, a među promotorima i Zoran Vakula

Autor

bl

Kroz zadnjih desetak godina fratri u Fojnici u BiH su objavili devet knjiga sa zanimljivim tematikama. Kako javlja Bosna Srebrena, u petak, 9. lipnja u prostorijama Muzeja, upriličena je promocija triju najvrijednijih djela:

16.06.2023. u 15:16
Ispiši članak

Enhiridion. Fra Mato Kristićević živio je u ovom samostanu prije 200 godina. Pun znanja i životnog iskustva, napisao je knjigu uputa budućim naraštajima kako se vladati u pojedinim situacijama, što se nekoć lošeg događalo i kako to ne bi trebalo ponavljati, pisao je o korisnim savjetima. Knjiga je napisana na latinskom jeziku, lijepim rukopisom i prof. latinskog jezika fra Marko Ćorić ju je preveo na hrvatski jezik, napisao predgovor, knjigu uredio po najnovijim standardima i Samostan ju je objavio 2019. godine. O Enhiridionu je govorio dr. Ante Škegro, veliki poznavatelj franjevačke povijesti.

U ovom samostanu, između mnogo vrijednih dokumenata, čuva se i najstarija Matica umrlih župe Fojnica 1750.—1821. godine/Život s križem u sjeni polumjeseca. Dr. Anto Ivić i prof. fra Marko Ćorić priredili su ovu Maticu (dio je pisan bosančicom, a dio je na latinskom jeziku), Anto je napisao poduži vrijedan predgovor, zapravo je to prava mala studija,  dodana su tumačenja, obrađeno je  3909 upisa i tu vrijednu knjigu objavili su 2020. godine. Promotor je bio dr. Anto Ivić i slušatelje upoznao o velikom značaja matičnih knjiga.

Fra Blaž Marija Kulier rodio se u Fojnici 1846. godine. Živio je samo 41 godinu. Godine 1869. zaređen je za svećenika i od tada počinje njegov izuzetno plodan raznovrsni rad. Putovao je i zapisivao svoja putovanja, dopisivao se s mnogim važnim osobama, nabavljao razne lijekove po europskim metropolama i pomagao bolesnicima, primao poklone i sam ih davao, podučavao mlađe i u školama a u Samostanu odgajao svećenički pomladak. Od 1877.—1884. godine svakog jutra, o podne i na večer mjerio je i bilježio temperaturu na samostanskom prozoru.

Sve to i još mnogo drugih događaja u Samostanu, u Bosni i Hercegovini i u cijelom svijetu, zapisivao je prelijepim, sitnim, ali čitljivim, rukopisom u dvije minijaturne bilježnice. Djelatnici Hidrometeorološkog zavoda BiH u Sarajevu ovo su prepisali, a viša arhivistica Sandra Biletić, fra Marko Ćorić, fra Janko Ljubos i Snježana Dandić knjigu su uredili, popratili bilješkama, Sandra je izradila kazalo imena i kazalo mjesta i geografskih pojmova, prof. dr. fra Ivan Šarčević je napisao predgovor, a recenzije prof. Perina Mejić i ing. Zoran Vakula. Godine 2023. Samostan je objavio ovo Kulierovo djelo, Dnevnik – Kronika (1877.–1884.) a promotor je bio upravo rečeni Vakula. Onako originalan kakvog  viđamo na HRT-u, kao promotor se pokazao u punom svom sjaju. Pred publikom je oživio lik fra Blaža Marije Kuliera, ukazao nam na korisnost meteorologije, ispričao zanimljivu priču o povijesti mjerenja temperature, o svojim susretima s fratrima i o njegovom dolasku u Fojnicu i na kraju najavio da će vrijeme biti promjenjivo...

Podsjetimo, portal Direktno u više navrata pisao je upravo o samostanu u Fojnici u kojem je ARBiH 1993. godine brutalno ubila svećenike fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara spomenutog samostana. Franjevački samostan u Fojnici u današnje vrijeme   pokazao se mjestom kulturnih događanja, a njegovi fratri nastoje biti nasljedovatelji vrijednih prethodnika.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.