POLITIKA ASIMILACIJE HRVATA

Saborski zastupnici oštro osudili Nikolićevu donaciju Bunjevcima

Autor

Direktno.hr

02.10.2014. u 18:22
Ispiši članak

Saborski zastupnici oštro su u četvrtak osudili potez srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je Bunjevcima u Vojvodini donirao udžbenike na ćilirilici i od hrvatskih vlasti zatražili da jače ustraju na poštivanju prava Hrvata u Srbiji u kontaktima sa srbijanskim vlastima i u pregovorima Srbije s EU-om.

Nikolić je nedavno donirao ćirilične udžbenike Bunjevcima u Vojvodini, koji se većinom izjašnjavaju kao Hrvati i imaju pravo na udžbenike na latinici.

Na kritike iz Zagreba da se radi o politici asimilacije Hrvata, kasnije je odgovorio da Bunjevci nisu Hrvati nego posebna manjina.

Članovi saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske osudili su i postupak gradonačelnika Subotice koji je zabranio održavanje znanstvenog skupa o Bunjevcima u gradskoj vijećnici ocijenivši to dokazom da "Hrvati u Vojvodini nemaju nikakva prava".

"Vlada, ministarstvo vanjskih i europskih poslova i predsjednik Republike moraju u svim kontaktima inzistirati na jasnim stavovima oko prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Dok god se to ne bude događalo, događat će se nažalost pokušaji asimilacije koji traju već jako dugo", izjavio je predsjednik odbora Ivan Šuker.

"Kome to u Hrvatskoj nije jasno, valjda im je to sada Nikolić svojom gestom, čistim pokušajem asimilacije, otvorio oči", istraknuo je Šuker, zastupnik oporbenog HDZ-a.

I SDP-ovci smatraju da je u Srbiji na djelu asimilacija Hrvata, osobito opasna ako je provodi predsjednik države.

"Ako srpskoj zajednici u Hrvatskoj ne odričemo pravo na njihov jezik, onda imamo pravo tražiti da ta prava imaju Hrvati u Srbiji", istaknuo je Ivo Jelušić, a Ivana Krivec drži da se radi o "napadu na nacionalni identitet Bunjevaca koji se većinom izjašnjavaju kao Hrvati".

Oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost ističući kako su autohtona etnička skupina, dok se većina Bunjevaca u Bačkoj deklariraju kao Hrvati.

No, vlast i oporba ne slažu se oko toga je li službeni Zagreb ispravno reagirao na Nikolićev potez. Dok HDZ zamjera da je reakcija zakašnjela i mlaka, SDP drži da vlada čini sve za zaštitu manjinskih prava Hrvata.

"Vlada, ministarstvo i predsjednik prvi su korak propustili. Prvi put kada je trebalo reagirati tijekom screeninga pregovaračkih stajališta Srbije oni nisu reagirali, a moraju reagirati", istaknuo je Šuker.

Jelušić, pak, smatra da podjela na Hrvate i Bunjevce traje već dugo i nije počela s aktualnom vladom, a Krivec je sretna što Hrvati u Srbiji unatoč problemima uspijevaju očuvati identitet, zahvaljujući među ostalim pomoći iz hrvatskog proračuna koja je 2013. iznosila oko 600 tisuća kuna.

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Željko Kuprešak odbacio je kritike da vlada vodi "alibi" politiku i ustvrdio da je na svakom susretu sa srbijanskom stranom isticala pitanje hrvatske manjine. Priznaje, ipak, da u tome nije posve uspjela.

"Pritisci, razgovori, objašnjavanja...koristili smo sve mehanizme. No, nismo u tome uspjeli, jer srpska strana to nije prihvaćala, izigravala je ono što je obećala, od bivšeg predsjednika (Borisa) Tadića i premijera Ivice Dačića do današnjeg predsjednika vlade Aleksandra Vučića", rekao je Kuprešak.

Na nerazmjer u izdvajanju iz hrvatskog, odnosno srbijanskog proračuna za manjine upozorio je HDZ-ov Ante Babić koji je iznio podatak da je srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj 2013. dobila 32,8 milijuna kuna, dok je Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini iz srbijanskog proračuna doznačeno 1,3 milijuna kuna.

"O kojem mi to reciprocitetu govorimo? Kakva je to politika vlade prema hrvatskoj nacionalnoj manjini", upitao se Babić i predložio da Zagreb ne izdaje putovnice Bunjevcima koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati.

Oporbeni zastupnici zamjerili su vladi i što se već tri godine nije sastao hrvatsko-srbijanski odbor za manjine koji nadzire provedbu međudržavnog sporazuma o manjinama iz 2004.

Predstavnici vlade su krivnju pripisali srbijanskoj strani koja "raznim izgovorima" odgađa sastanak, pa je upitno hoće li se odbor, kako je zakazano, sastati 16. i 17. listopada u Zagrebu.

Tema sjednice odbora bio je i odnos HTV-a prema izborima u BiH u listopadu, a zastupnici su nacionalnu televiziju jednoglasno pozvali da na izbore u susjednu zemlju pošalje dodatne novinarske i snimateljske ekipe te emisiju "Pogled preko granice" vrati u gledaniji termin na prvom programu.

Iako su svi zaključci na kraju doneseni jednoglasno, početak sjednice ukazivao je da se možda neće niti održati. Vladajući su Šukeru zamjerili da je sjednica nepripremljena i da HDZ njome pokušava prikupiti političke bodove, dok su oporbeni zastupnici optužili vladajuće da su produžena ruka vlade koja vodi politiku nezamjeranja Srbiji.

"U izvršnoj vlasti vlada zavjet šutnje i nezamjeranja prema Srbiji i predsjedniku Nikoliću, a produžena ruka te vlasti su neki u odboru koji traže skidanje tih točki s dnevnog reda", rekao je HDSSB-ov Boro Grubišić.

"Ne smatramo da su točke nepoželjne. Hrvati izvan Hrvatske su naš nacionalni interes i nikome nije sporno da su to važne teme, ali na temelju relevantnih činjenica", uzvratila je Krivec, zastupnica SDP-a koja je na kraju glasovala za Šukerov prijedlog zaključaka.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.