Proslavljena stota obljetnica rada Franjevačke gimnazije u Širokom Brijegu

Franjevačka gimnazija u Širokome Brijegu je do 1918. godine djelovala za potrebe obrazovanja djece iz sjemeništa, a tada je prvi put država priznala maturalne svjedodžbe, što se uzima službeno kao godina njezina svjetovnog rada. Tada je na čelu gimnazije bio franjevački i hrvatski velikan, otac Hercegovine fra Didak Buntić.

Govoreći na stručnome skupu povodom 100 godina rada Gimnazije, član Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Ševo je istaknuo kako narod bez očuvane prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti, a pogotovo ne može biti spreman za budućnost. Zato je ocijenio djelovanje Franjevačke gimnazije u Širokom Brijegu iznimno važnim segmentom očuvanja hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini.

"Identitet hrvatskog naroda čini sve ono što je kroz stoljeća radio i izgradio. To će reći, ako nam netko izbriše tu i takvu prošlost, ili ako Hrvat na bilo koji način izgubi svoju kulturu, jezik, svoja znamenja, jednom riječju – ako izgubi povijesno pamćenje, odnosno ako naivno prihvati nijekanje ili krivotvorenje prošlosti, onda će prestati postojati kao narod", rekao je fra Ivan Ševo.

Pri tome je ocijenio kako potrebno sustavno jačati kulturu i znanje "utemeljenim i osmišljenim školstvom svih razina".

"To su temeljni čimbenici  sudbine jednoga naroda i njegove svijesti o sebi i drugome. Bez domoljublja i nacionalnog ponosa, bez samopoštovanja i vjere u vlastite sposobnosti, a što se ostvaruje odgojem i školstvom, ne može uspjeti ni jedan narod", dodao je fra Ševo. 

U Franjevačkoj gimnaziji je u školskoj 1917./18. upriličen prvi ispit zrelosti i te je maturalne svjedodžbe đacima država konačno priznala. Ovaj događaj označio je vrhunac preporodnog razdoblja podizanja kulturnoga života, i postao osnova gospodarskoga, trgovačkoga i graditeljskog razvitka u ovome dijelu Hercegovine. Njezin rad privremeno je obustavljen potkraj II. Svjetskog rata kada je veliki dio franjevaca, koji su predavali u gimnaziji, ubijen.

Na znanstvenome skupu u Širokom Brijegu govorio je veliki broj uglednih imena o političkim i društvenim odnosima na području Hercegovine i Huma, odnosima prije dolaska Turaka, pada Hercegovine, o životu pod okupacijom, ali i o sociokulturnim i gospodarskim prilikama u Hercegovini na smjeni turskoga i austrougarskoga doba, te povijesti nastanka Hercegovačke franjevačke provincije i Apostolskoga vikarijata, gradnji samostana i sjemeništa u Širokome Brijegu.