Pravo je čudo što su opstali
Predstavljena knjiga o povijesti podunavskih Hrvata povjesničara Roberta Skenderovića
Veliko je čudo da su podunavski Hrvati u Vojvodini, izloženi tijekom 150 godina prvo „mađarizaciji“ a potom „srbizaciji“, uspjeli opstati i očuvati svoj identitet, smatra povjesničar Robert Skenderović, čija je knjiga „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“ predstavljena u utorak u Subotici.
„Smatram da je tajna njihova opstanka na ovim prostorima u velikoj kulturnoj i društvenoj aktivnosti koja stoljećima krasi našu zajednicu, ali i u stalnom nastojanju generacija i generacija naših intelektualaca da održe veze s ostalim Hrvatima“, rekao je Skenderović na promociji knjige organiziranoj u sklopu proslave praznika hrvatske manjine u Srbiji – Svetoga Josipa.
Autor je istaknuo da se njegova knjiga o povijesti ovdašnjih Hrvata može tumači i kao doprinos razumijevanju takozvanog bunjevačkog pitanja, odnosno pitanju pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini.
Na temelju svojih petogodišnjih istraživanja Skenderović navodi kako je proces nijekanja hrvatskog podrijetla Bunjevaca počeo za trajanja Austro-Ugarske kako bi se oslabio njihov utjecaj i veze s matičnim narodom.
„Tako je i nastala podvojenost Hrvata i Bunjevaca koja na istim osnovama traje sve do danas, samo od 1918. u kontekstu srpske politike. Osim Bunjevaca, sličan je pritisak bio i na podunavske Hrvate u drugim dijelovima ugarskog Podunavlja pa su do danas ostali snažni regionalni i subetnički identiteti – bunjevački, šokački, racki i dalmatinski“, rekao je Skenderović publici u subotičkoj Gradskoj kući.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u čijoj je nakladi knjiga objavljena, Tomislav Žigmanov rekao je kako je riječ o jednom od njihovih najvažnijih nakladničkih pothvata.
„Stajališta, istraživanja, argumenti hrvatske zajednice o našoj pripadnosti hrvatskom narodu zatomljeni u srbijanskim medijima i nepoznati ovdašnjoj javnosti. Ovo je zato važan prinos raspravi o takozvanom bunjevačkom pitanju, odnosno pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini“, naveo je Žigmanov.
U Srbiji postoje snažna nastojanja da se Bunjevci prikažu kao samosvojna zajednica, koja nema hrvatske korijene.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.