Pozadina papine poruke o Međugorju: šetnje vidjelica su se otele kontroli

Za komentar smo upitali novinara i publicista Zvonimira Despota, suatora knjiga koje, među ostalim, opisuju službeni odnos i stav Crkve prema međugorskom fenomenu.

Podsjetimo, papa je ovo naglasio:

„Kršćanski identitet nije filozofija, nije svjetovni nominalizam onih koji sebe nazivaju kršćanima, a ne znaju svjedočiti svoju vjeru. I nije lijepa ideja, tipična za pomalo soft religiju i za moderne gnostike koji se, na primjer, pitaju: 'Gdje su one vidjelice koje nam kažu da će im danas u četiri sata Gospa poslati pismo?'".

Međutim, kako ističe Zvonimir Despot, u tumačenje papinih riječi, kao i uvijek dosad, uključuju se svakojaki komentatori i tumači, mnogi po svojem nahođenju, bez elementarnih poznavanja problematike, crkvenog nauka, ali i oni zločesti, koji rado čekaju svaku priliku kako bi napakostili Crkvi, Međugorju, vjernicima, sve ismijali…

''Prvo i osnovno, ako je papa i mislio na Međugorje, na tamošnja navodna ukazanja, nije opet rekao ništa novo što baca neko novo svjetlo na međugorski fenomen ili crkveno stajalište o njemu. Papa samo slijedi Katekizam Katoličke crkve koji pod točkom 66 kaže: "Kršćanska, dakle, ekonomija (plan spasenja), ukoliko je, novi i konačni savez, nikada neće minuti: nemamo više očekivati nikakvu javnu objavu prije nego se u slavi pojavi naš Gospodin Isus Krist". Premda je objava dovršena, ipak nije sva potpuno izrečena; na kršćanskoj je vjeri da postupno kroz vjekove dosegne sav domašaj objave.“ U točki 67 Katekizam nastavlja: „Tijekom stoljeća bilo je takozvanih 'privatnih' objava. Neke od njih je priznao crkveni autoritet. One ipak ne pripadaju u polog vjere. Uloga im nije da 'poboljšaju' ili 'upotpune' konačnu Kristovu objavu, nego da pomognu da se od nje u određenom povijesnom razdoblju potpunije živi. Pod vodstvom crkvenog učiteljstva osjećaj vjernika znade razlučiti i prihvatiti ono što je u takvim objavama Crkvi istiniti poziv Krista ili njegovih svetaca. Kršćanska vjera ne može prihvatiti 'objave' koje bi htjele nadići ili ispraviti objavu koja je u Kristu dovršena. Toga ima u nekih nekršćanskih religija, a i u nekih novijih sekta koje se na takvim 'objavama' zasnivaju,'' napominje Despot.

Međugorske objave, dodaje, ako i budu jednog dana priznate, spadaju u privatne objave te nikoga ni na što ne obvezuju. Papine riječi su podgrijane ne samo njegovim pohodom BiH nego i iščekivanjem novog dokumenta koji bi trebao iznijeti najnovije službeno ckveno stajalište o međugorskom fenomenu.

''Oni koji poznaju ovu problematiku mogu s velikom dozom sigurnosti predvidjeti scenarij, kako u pitanju pape tako i u pitanju postupanja Vatikana. Kako se sve skupa posljednjih godina malo otelo kontroli, posebice šetnje vidjelica i vidioca po svijetu, pa svakakve najave Gospinih poruka i ukazanja, Vatikan hoće u to uvesti red jer se ljude dovodi u zabludu. U Međugorje nitko neće ljudima zabraniti dolazak. Upravo suprotno, samo se u sve želi uvesti red. Ali je jedno sigurno, Vatikan neće donijeti nikakav sud o karakteru međugorskih ukazanja, jesu li autentična ili nisu, sve dok se i dalje događaju ukazanja ili objave, kako tvrde vidjelice i vidioci, ali i gotovo sigurno dok je god na životu posljednja vidjelica ili vidioc. Budući da su oni relativno mladi, pitanje je hoćemo li i mi mnogi uopće doživjeti konačni vatikanski sud. Prije ćemo sve to gledati negdje u nekoj drugoj dimenziji sa svetim Petrom, ako ćemo biti dobri, da se na kraju malo šalimo i na vlastiti račun'', zaključuje Despot.