stjepan šterc

Povezivanje Hrvatske s iseljeništvom strateško pitanje za demografiju

Autor

Direktno.hr

Demograf Stjepan Šterc u ponedjeljak je u Karlovcu, na tribini "Demografski put Hrvatske prema budućnosti", poručio kako je povezivanje Hrvatske s iseljeništvom strateško pitanje za demografsku revitalizaciju i gospodarski razvoj, pri čemu su Irska, Island, Francuska i skandinavske zemlje primjeri kako preokrenuti loša demografska kretanja.
21.11.2016. u 19:49
Ispiši članak

Šterc je na tribini, koju je organizirala HDZ-ova Zajednica žena "Katarina Zrinski", rekao kako s priključivanjem resora demografije u Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, demografska problematika u Hrvatskoj ima institucionalnu razinu, i to najvišu, u Vladi RH.

"Sada nam preostaje da svi zajedno ukazujemo na činjenicu da je demografsko pitanje odmah iza gospodarskog, najvažnije za opstanak i budućnost Hrvatske, štoviše da su demografska rješenja temelj svakog drugog razvitka, pa i gospodarskog", istaknuo je.

Ustvrdio je kako negativna demografska kretanja, prirodni pad i iseljavanje, vode u urušavanje svih sustava u državi, zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog i sustava radne snage, zbog čega političari moraju shvatiti da ne postoji ništa važnije od tih pitanja, o kojima će ovisiti budućnost Hrvatske. "Demografska slika jedne zemlje se mijenja kroz dva modela, revitalizacijskim modelom domicilne populacije i onim useljeničkim. Za Hrvatsku je sada sretna okolnost da ima bogato iseljeništvo, te bi ono sada moralo biti potencijal za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Moramo se povezati s iseljeništvom, jer je to strateško pitanje, ne samo demografskog opstanaka, već i gospodarskog", poručio je Šterc. Upozorio je na "visoku, gotovo funkcionalnu korelaciju stope zaposlenosti i nezaposlenosti sa stopama rađanja".

Ministrica Murganić: Demografska zapuštenost ne može se riješiti u kratkom roku, ali krećemo s nekim mjerama

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, najavila je donošenje demografske strategije s programom svih demografskih mjera, istaknuvši da demografska zapuštenost traje od pedesetih godina prošlog stoljeća, ne može se riješiti u kratkom roku, ali se s nekim mjerama već kreće. Primjerice, kazala je, u Poreznoj upravi se primjenjuje porast neoporezivog djela dohotka ovisno o broju djece u obitelji, a slijede prijedlozi tog ministarstva da se ugradi u državni proračun da se ne oporezuju rodiljske naknade oca ili majke, da se delimitira drugi dio porodiljske naknade i slično.

 "Sve se potrebne mjere neće realizirati odmah i istovremeno, raspravit će se prvo na Vladi, potom usvojiti u Hrvatskom saboru i vjerujem da će postati obveza ne samo ove vlade, već i budućih vlada", rekla je Murganić.

Državni tajnik ministarstva demografije, demograf Marin Strmota naglasio je da negativni prirodni prirast traje četvrt stoljeća, iseljavanje dulje od sto godina, a slika je sada gora nego što se zna, jer statistike ne obuhvaćaju sve nove iseljenike. "Ljudi odlaze bez da se praktički odjave, ali prema podacima iz Njemačke, Irske, Austrije i još nekih zemalja, u protekle se četiri godine iselilo iz Hrvatske preko sto tisuća, uglavnom mladih ljudi. Postoje mjere koje to mogu preokrenuti, posebno mjere populacijske politike, ali to mora biti neprekinut dokument, koji će se provodi i iza ove Vlade", rekao je.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.