Darija Krstičević

Posjetila Hrvate u Rumunjskoj, najstariju hrvatsku dijasporu

Autor

Direktno.hr

U subotu 9. svibnja i nedjelju, 10. svibnja 2015., Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske posjetila je predstavnike hrvatske manjine u Rumunjskoj. Uz gospođu Krstičević u posjetu manjini bili su veleposlanica Republike Hrvatske u Rumunjskoj Andrea Gustović Ercegovac, Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu programa i projekata u Državnom uredu i Mirko Radić, 3. tajnik u Veleposlanstvu.
12.05.2015. u 11:11
Ispiši članak

Tijekom dvodnevnog boravka predstojnica je posjetila obje općine, Karaševo i Lupak, te sve tri župe, Karaševo, Lupak i Klokotić, koje postoje na ovome području gdje Hrvati žive već više od 600 godina. Trenutačno u sedam naselja: Karaševo, Lupak, Klokotić, Nermiđ, Ravnik, Vodnik i Jabalče, ukupno živi oko 5.000 Hrvata.

U općini Lupak dočekao ju je općinski načelnik, odnosno knez, kako ga nazivaju tamošnji Hrvati, Marijan Vlasici i predstavio joj svoju općinu, pohvalivši se razvojem posljednjih godina i dobrim korištenjem sredstava iz europskih fondova. U općini Karaševo predstojnicu je dočekao knez Petar Neagul, predstavio joj svoje sjedište koje se nalazi u samome centru najvećega hrvatskoga naselja u Rumunjskoj. Posebno je upečatljivo bilo vidjeti kako nakon nedjeljne sv. mise knez na glavnom mjesnom trgu pozdravlja svoje sumještane, informira ih o novostima i komentira s njima aktualna događanja 

U župi Lupak predstojnicu je dočekao vlč. Marjan Tincul, pokazao joj bogato sakralno blago svoje župe te istaknuo vrlo snažan nacionalni i vjerski identitet Hrvata koji žive u ovome dijelu svijeta. U župi Karaševo predstojnica je također posjetila lijepo uređene i brižno održavane crkve, gdje ju je dočekao vlč. Petar Regegila, na čiji je poziv predstojnica došla posjetiti Hrvate u Rumunjskoj. I u župi Klokotić, u društvu župnika vlč. Petra Dobre predstojnica je posjetila sakralne objekte i razgovarala sa župnikom i mještanima.

Tijekom boravka predstojnica je posjetila i školske objekte, koji postoje u svih sedam mjesta i u svima se održava nastava na hrvataskome jeziku. Svim učenicima od 1. – 4. razreda, kojih je ukupno 120 predstojnica je poklonila komplete knjiga iz Hrvatskoga jezika, a knjige su dobili i svih 39 predškolaca.

U Domu kulture u Karaševu organiziran je zanimljiv kulturno-umjetnički program učenika koji su sudjelovali u natječaju Plamen za visinama, u povodu obljetnice blaženoga Ivana Merza, koji se na poseban način štuje u Karaševu. Program je organizirano i koordinirao Petar Hatergan, prof. hrvatskoga jezika, koji je vrlo angažiran u zajednici, a koji je uz hrvatske učenike iz svih sedam mjesta, za sudjelovanje u ovome programu motivirao i svoje studente hrvatskoga jezika sa Sveučilišta u Bukureštu, koji su bili u Karaševu i aktivno sudjelovali u proslavi.

Tijekom posjeta predstojnica se susrela i s vlč. Nikolom Lausem, kanonikom u temišvarskoj biskupiji, kojoj pripadaju i ove tri župe, koji je došao susresti se s predstojnicom u svome rodnom kraju. U gradu Rešici, središtu županije u kojoj se nalaze općine u kojima žive Hrvati, predstojnica je posjetila izložbu fotografija „EU si Croatia“ (EU i Hrvatska) rumunjskog eminentog fotografa i predsjednika Udruge fotografa Rumunjske Eugena Negrea, koji je podrijetlom Hrvat.

Tijekom brojnih susreta, predstojnica Krstičević je istaknula zakonodavni i institucionalni okvir koji je temelj i jamstvo kvalitetne suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan njenih granica. Istaknula je važnost zajedničkog djelovanja i naglasila da će Državni ured, kao središnje tijelo za odnose s Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske i dalje sustavno surađivati i pomagati realizaciju projekata ove vrlo aktivne zajednice, koja je kao „najstarija hrvatska dijaspora“ uspjela sačuvati svoj hrvatski identitet. Jednako kao i njihovi domaćini, predstojnica i svi članovi izaslanstva iskazali su veliko zadovoljstvo vrlo pozitivnim i sadržajnim susretom s Hrvatima u Rumunjskoj.

Veze Hrvata iz Rumunjske s Republikom Hrvatskom vrlo su čvrste. Hrvati u Rumunjskoj, svoj hrvatski identitet, hrvatski jezik, kulturu i običaje čuvaju i razvijaju skoro 600 godina. Unatoč tome što stoljećima žive u drugoj zemlji i drugoj kulturi,  unatoč teškim političkim i povijesnim prilikama, uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i svoj materinski jezik kao malo koja hrvatska zajednica u svijetu te uvijek s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.