Počela izborna šutnja u Bosni i Hercegovini, Bošnjaci gube Srebrenicu?

Čak je i jučerašnji zadnji dan kampanje, umjesto porukama stranačkih lidera, bio obilježen iščekivanjem informacija sa sjednice Ustavnog suda BiH koji je potvrdio da vlasti Republike Srpske nisu provele obvezujuću presudu kojom je 9. siječnja proglašen neustavnim kao dan tog entiteta.

To pitanje vjerojatno će dominirati političkom scenom BiH neko vrijeme pa je i predsjednik RS-a i čelnik SNSD-a Milorad Dodik umjesto o predizbornim obećanjima svoje stranke, jučer govorio o referendumskoj odluci i novim odlukama Ustavnog suda BiH.

Naime, SNSD je zatražio da se ispita ustavnost 1. ožujka kao Dana neovisnosti BiH te svih odluka Doma naroda Parlamenta FBiH u kojem nije popunjen nacionalni klub Srba. Ove apelacije iz RS-a svojevrsni su odgovor na ustavno osporavanje Dana RS-a.

Iako su ovo lokalni izbori, teme važne za lokalne zajednice bile su u drugom planu. Tek je sporadično dolazilo do verbalnih okršaja kandidata u pojedinim gradovima i općinama, ali su promatrači ipak zaključili da je predizborna kampanja bila prljava. Mnogi se pitaju što bi tek bilo da izbore nije zasjenio referendum u RS-u. Opća je ocjena da su izbori najzanimljiviji, ali i najneizvjesniji, u velikim gradskim središtima.

Narodnjački bošnjački blok SDA – SBB, predvođen nekadašnjim političkim neprijateljima Bakirom Izetbegovićem i Fahrudinom Radončićem, nastoji na ovim izborima potpuno ovladati svim općinama i gradovima s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Ključni gradovi su im Sarajevo i Tuzla, u kojima na općim izborima uzdrmani SDP još uživa značajnu potporu.

Premda u defenzivi, u SDP-u se nadaju da zajedno s drugim ljevičarskim opcijama, prvenstveno s Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića, mogu sačuvati vlast u Tuzli te dominirati u jednoj ili dvije sarajevske općine.

Bošnjačke stranke su određeni kompromis uspjele postići tek oko Srebrenice, gdje će izbori biti svojevrsni popis stanovništva. Naime, zajednički bošnjački kandidat i ujedno aktualni načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković upozorio je da bi Bošnjaci na ovim izborima mogli izgubiti tu poziciju ako masovno ne iziđu na birališta.

Neizvjesna je i izborna borba za prevlast u većim gradovima u RS-u. Iako ankete, pogotovo nakon referenduma, daju prednost Dodikovu SNSD-u i koalicijskim partnerima – DNS-u i Socijalističkoj partiji, oporba ujedinjena u Savezu za promjene (SDS, PDP, NDP) uvjerena je da će zaržati vlast u Doboju, Trebinju i Bijeljini, najvećim gradskim središtima u entitetu, izuzev Banja Luke. Dodik već dugo bezuspješno pokušava osvojiti vlast u tim centrima, a do sada mu je mala utjeha bila to što je pobjeđivao u najvećem broju manjih općina i gradova.

Izborna utrka među Hrvatima u BiH je najmanje zanimljiva i sve osim apsolutne pobjede HDZ-a BiH bilo bi iznenađenje. Ova stranka i do sada je vladala u većini općina s većinskim hrvatskim stanovništvom, a ni u nacionalno mješovitim sredinama nije imala ozbiljnu konkurenciju.

Izborni rezultat HDZ-a BiH zapravo će se mjeriti po tome hoće li Hrvati u općinama gdje su relativna većina ili je njihov broj jednak broju Bošnjaka, a uglavnom je riječ o općinama u središnjoj Bosni) uspjeti osvojiti načelničke pozicije.

U nekim općinama je s tim ciljem dogovoren zajednički nastup svih hrvatskih stranaka, ali će rezultat odnosno uspjeh ovisiti o izlaznosti birača. Jedini kojima sutra neće biti izborni dan su građani Mostara, jer još nije provedena odluka Ustavnog suda BiH o potrebi promjene izbornih pravila za taj grad., piše Večernji.