Plenković komentirao sporne bh. presude: 'Svi su ti slučajevi fabricirani'

Europski sud za ljudska prava krajem kolovoza prošle godine u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH presudio da su njegova prava prekršena i da je diskriminiran. Naime, on je, kao osoba koja ne pripada konstitutivnim narodima i kao član kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, poslao apel navedenom sudu i žalio se jer mu je aktivno biračko pravo budući da, kao netko tko živi u entitetu Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

Kada je riječ o presudi Sejdić-Finci, presuda u ovom slučaju je donesena 2009. godine, a u njoj se navodi da je Ustav BiH diskriminacijski s obzirom na to da nije definirana mogućnosti narodima koji nisu konstitutivni, dakle osim Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, da se kandidiraju za člana Predsjedništva ili delegate u Domu naroda Parlamenta BiH. Apel su podnijeli uime romske zajednice Dervo Sejdić, a ispred židovske Jakob Finci, navodeći diskriminacijske odredbe Ustava po kojima samo pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u BiH imaju pravo kandidature, a ne i pripadnici "ostalih".

O ovim temama je govorio i Plenković koji se i nije složio s tim presudama u kojima je navedeno da su "ostali" u BiH diskriminirani u odnosu na konstitutivne narode. "Pa ne bih baš rekao, mislim da su i presuda Sejdić-Finci, koja je donesena na tom istom Europskom sudu za ljudska prava i sve ostale presude koje u tom smjeru idu, jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991. i 1995. i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. Ovo što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Europskog suda nešto promijeni", kazao je Plenković.

FOTO: HINA/FENA/Denis Leko

'Svi su ti slučajevi fabricirani'

"Međutim, bit tog dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred Europskim sudom za ljudska prava već među ključnim svjetskim političarima tada i ključnim državnicima koji su predstavljali narode BiH u tom trenutku. I to je ono što je temelj i toga se Hrvatska drži i to je za nju važno i toga ćemo se držati i u budućnosti", rekao je Plenković. Novinarka je Plenkoviću istaknula da Europski sud za ljudska prava ima posla jer se ne poštuje ono što je dogovoreno.

"Ima posla, ali svi su ti slučajevi fabricirani i to nije nešto što vi ne znate ili bilo tko. To znaju svi samo što je praksa takva kakva je. Dakle, ti slučajevi su pokrenuti iz političkih razloga. BiH ovakva kakvu danas znamo je nastala u Daytonu, a to je politički dogovor nakon rata i koji je bio kao mirovni projekt, a ovo sve kasnije je nadogradnja", naglasio je Plenković. Govorio je i o praksi izbora članova Predsjedništva BiH ističući da ona nije dobra te da kreira lošu atmosferu u kojoj se Hrvati, kako kaže, osjećaju diskriminirano.

"Pa ja ću vam samo reći da je neko drugi na našem mjestu, puno bi se više miješao, to je 100 posto tako i to je jasno kao dan. To stalno tumačim svim mogućim akterima, mi smo tu jako korektni, jako pristojni, poštujemo institucije Bosne i Hercegovine, poštujemo političke stranke, želimo da taj dogovor bude plod unutarnjeg dogovora unutar BiH jer u konačnici zašto to nije onda odmah krenulo ovako nakon '95., nego se čekala 2006.", poručio je Plenković za BHRT.

FOTO: HINA/FENA/Harun Muminović

Sastao se s Čovićem

Plenković se u četvrtak susreo s čelnikom Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH te predsjedateljem Doma naroda Parlamenta BiH Draganom Čovićem, a tijekom razgovora istaknuta je potpora BiH i tamošnjim Hrvatima u ostvarenju jednakopravnosti s izmjenom Izbornoga zakona. Kako je priopćeno iz HDZ-a BiH, premijer je istaknuo snažnu potporu svim naporima koji se ulažu kako bi Bosna i Hercegovina nastavila napredovati prema Europskoj uniji i ispunjavanju kriterija na tom putu.

"Zaštita prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini prioritet je HDZ-a, što je vidljivo u snažnim zalaganjima hrvatske vlade na svim razinama. Izmjene izbornog zakonodavstva nužne su radi postizanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, ali i stabilnosti i učinkovitosti čitave BiH", priopćili su iz HDZ-a BiH.

Ranije u četvrtak premijer je razgovarao i s prvim čovjekom MT Abraham Grupe Amirom Gross Kabirijem s kojim su razmotreni planovi poslovanja mostarskoga Aluminija, kojemu je izraelski biznismen u najmu. "Hrvatska snažno podržava projekt Južne plinske interkonekcije koji će osiguravati još povoljnije uvjete za razvoj ove strateški važne tvrtke u BiH", stoji u objavi na premijerovu X profilu. 

FOTO: HINA/FENA/Denis Leko

Plenković nazočio otvorenju mosta Hercegovina

Tijekom dana on će obići gradilište Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, susresti se s rektorom Sveučilišta u Mostaru Zoranom Tomićem, te ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Antom Kvesićem.

Nakon toga bit će upriličeno uručenje ugovora potpore projektima Hrvata u BiH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te prigodno obraćanje premijera Plenkovića. 

Plenković zbog velikog projekta prešao granicu: Vatrometom iznenadili premijera

Plenković je u dvodnevnom posjetu BiH. Nakon susreta u Sarajevu s vodećim dužnosnicima zemlje, koji se održao u srijedu, nazočio je i otvorenju mosta Hercegovina koji se nalazi na prometnome koridoru Vc i koji južni dio BiH povezuje s hrvatskom autocestom A1.